Milanko Kajganić: Prijave oko 9. januara dodijeljene tužiocima

Nekoliko mjeseci nakon imenovanja na poziciju novog glavnog tužitelja u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, Milanko Kajganić govorio je, između ostalog, o 9. januaru (neustavni dan Republike Srpske).

“Mi smo 2022. godine, nakon obilježavanja 9. januara, dobili nekoliko prijava za postojanje osnovane sumnje za krivična djela neizvršavanja odluka Ustavnog Suda.

Milanko Kajganić: I sada smo dobili prijave

Postupajući tužilac je dobio navedeni predmet u rad. On je donio naredbu o neprovođenju istrage negdje u šestom mjesecu 2022. godine.

Što se tiče Tužilaštva, mi smo i sada dobili prijave koje se tiču posljednjeg obilježavanja. Ti predmeti su dodijeljenji u rad postupajućim tužiocima”, kaže Kajganić.

Kaže da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, što je vidljivo u izvještaju o radu Ustavnog suda BiH, ima devet neizvršenih odluka. Između ostalog i o obilježavanju 9. januara.

“Ustavni sud BiH je u svom izvještaju o radu naveo da je ta odluka formalno izvršena, jer je ukinuta odredba u zakonu koja je stajala da je 9. januar dan Republike Srpske.

Dakle, po stavu Ustavnog suda BiH, ta odluka jeste formalno, ali ne suštinski izvršena”, objašnjava Kajganić, prenosi TVSA.

Šta Tužilaštvo radi po tom pitanju, Kajganić odgovara:

“Što se tiče postupanja Tužilaštva BiH, mi se vodimo i odlukama Suda u predmetu poznatom kao “Referendum”, koji se odnosio na referendumsko pitanje o danu Republike Srpske koji je proveden 2016. godine. Godine 2017. Tužilaštvo je podnijelo optužnicu Sudu BiH protiv članova Komisije, koji su bili zaduženi za provođenje referenduma. Sud BiH je odbio našu optužnicu.

Otežavajuće okolnosti u radu Tužilaštva

Inače, u predmetima u kojim se ne izvrši odluka Ustavnog suda BiH, sud donese rješenje i o tome obavijesti Tužilaštvo, da navedene odluke nisu izvršene.

Što se tiče predmeta o obilježavanju dana RS Ustavni sud nije donio to rješenje, jer samim ukidanjem odredbe zakona, ta odluka je faktički izvršena. Tako da su to sve otežavajuće okolnosti u radu Tužilaštva”, objašnjava Kajganić.

Međutim, kaže da tužioci koji dobijaju prijave, analiziraju i donose odluke:

Oni mogu podnijeti krivičnu prijavu protiv određenog lica za koje postoje sumnje da je počinilo krivično djelo.

https://youtube.com/watch?v=Jk4M3eJddzg

“Međutim, na sudu je odluka da li postoji dovoljno dokaza da li je krivično djelo počinjeno ili ne. Zato sam naveo odluke koje se odnose, na optužnice o referendumu RS i odbijanju ove optužnice od strane Suda BiH”.

Što se tiče predmeta koji se odnose na negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, to su predmeti koji se odnose na izmjenu člana nametnutog odlukom Visokog predstavnika u BiH.

Kako je zakon koncipiran?

“U tim predmetima, mi do sada nemamo nijedan izvještaj od policijskih agencija o počinjenom krivičnom djelu. Uglavnom, to su prijave koje su podnosili građani ili anonimno lica putem emaila ili na slične načine, protiv određenih lica.

Tu moramo imati u vidu kako je zakon koncipiran. Odnosno, potrebno je da negiranje određenih zločina mora biti takvo da bi izazvalo posljedicu, odnosno napad, posljednično vezan uz religijsku ili etničku pripadnost, određenih grupa ili religijskih zajednica u BiH.

Do sada nismo u BiH imali nijednu optužnicu za ta krivična djela iako to krivično djelo postoji već nekoliko godina i u Krivičnom zakonu Federacije BiH”, kaže glavni tužitelj.

Ono što je problematično je da nema dovoljno sudske prakse u zemaljama Evropske unije. Odnosno, nema sudske prakse na Evropskom sudu za ljudska prava.

“Razlika je zakonski postavljeno krivično djelo negiranja zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina genocida i negiranja krivičnog djela holokausta.

U predmetima negiranja holokausta postoje odluke sudova u Evropi. I tu nema problema. Međutim, u ovim drugim krivičnim djelima nema sudske prakse.

Stoga je zaista teško dokazati takva krivična djela, odnosno da su takva negiranja izazvala posljedicu koja se traži zakonom”, zaključio je Kajganić.