Milioni će biti potrošeni na kampanju – najvećim dijelom to plate građani

Podijelite vijest

Dok se o izmjenama Izbornog zakona opet sve glasnije govori, izbori su na pragu. Na pragu je i kampanja. Iako je, istina, uveliko počela, ona zvanična, plaćena – počinje tek drugog septembra. Već taj dan plakati, bilbordi, videospotovi i džinglovi okupirat će svaki dio javnog i medijskog prostora. Kao i u svakom izbornom ciklusu, na ovaj vid oglašavanja stranke potroše milione maraka, a to najvećim dijelom plate građani, piše federalna.ba.

Za nešto više od 16 godina političke stranke u BiH su, zaključno sa prošlom godinom, iz budžeta različitih nivoa vlasti dobile oko 336 miliona maraka. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, budžetsko finansiranje predstavlja i do 80 odsto prihoda jedne političke stranke. Ipak, sredstva koja se koriste u kampanjama su višestruko veća, upozoravaju iz nevladinog sektora.

ČITAJ JOŠ:  Denis Bećirović proglasio pobjedu za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka

“Ono što sva naša istraživanja pokazuju jeste da  stranke raspolažu mnogo većim sredstvima nego što prikazuju u svojim izvještajima. Oni u svojim izvještaijma prikazuju prihode iz budžeta dok donacije iz privatnih kompanija prikazuju sve manje i manje”, kaže Srđan Traljić, PR Transparency Internationala BiH.

Dodaje Traljić da, iako su bile različite inicijative da bude smanjeno ili ukinuto budžetsko finansiranje stranaka, činjenica je da su u poslovanju stranaka ta sredstva najmanje sporna. Pitanje je koliko je opravdano da građani finansiraju rad stranaka i ko kontroliše kako se ta sredstva troše.

“CIK BiH nema adekvatan uvid i nema adekvatna sredstva, nije im zakon to dozvolio, da se razumijemo, a možda ni unutrašnja sredstva, da kontroliše dobro utrošak njihovog novca. Iskren da budem u potpunosti – ja smatram da stranke ne treba da se finansiraju iz budžeta”, kaže politički analitičar Stefan Blagić.

ČITAJ JOŠ:  ANALIZA | Koliko mandata su osvojile stranke: U ZDK moguće formiranje vlasti bez SDA i NES-a

Predstavnici političkih stranaka smatraju da bi eventualno ukidanje ovakvog načina finansiranja bila pogubno za demokratske procese, pošto bi najviše naštetile manjim i opozicionim političkim strankama.

“Vjerovatno bi stranke u vlasti našle odgovarajuće alternative, ali prevashodno bi teret takvog jednog rješenja podnijele opozicione stranke.  Možda bih prije rekao da se u javnosti stvorio imidž tih stranaka, da nije problem u tim sredstvima nego je problem evidentno u nedostatku rezultata i većem iskoraku kada je riječ o životu građana u entitetima i cijeloj BiH”, ističe Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a.

Jedna od tehičkih izmjena Izbornog zakona, koju je nametnuo Christian Schmidt, tiče se smanjenje zloupotrebe javnih sredstava. Centralna izborna komisija BiH se našla pred novim izazovom.

ČITAJ JOŠ:  MUP RS: Zabilježeno nekoliko incidenata na biračkim mjestima širom manjeg bh. entiteta

“I ovi su političari maheri. Šta oni rade? Ide u koloni službenih vozila, koristi službeno vozilo, ujutro je u 10 sati na nekom državnom skupu za koji je nadležan, a onda u 14 ili 17 sati ide na neki stranački skup. Ne možete mu to zabraniti”, kao primjer navodi Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Napominje Arnautović da je CIK BiH već poduzeo i određene korake, u skladu sa izmjenema zakona, da bi se smanjile zloupotrebe javnih sredstava. Na koji način, javnost još ne zna.


Podijelite vijest