Milorad Dodik je i prije dvije godine potpisao ukaz, skupo ga je koštao

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je večeras u Banjoj Luci potpisao ukaze o proglašenju zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, SIPA-e i VSTV BiH u ovom entitetu.

Ove neustavne zakone je usvojila Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici održanoj 27. februara ove godine.

Dodik je ukaze potpisao nakon što je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS odlučio da neće tražiti ocjenu ustavnosti ovih zakona na Ustavnom sudu ovog bh. entiteta.

Dovodi u pitanje mir i stabilnost?

On je ranije danas izjavio da rukovodstvo RS ima informacije da će Tužilaštvo BiH protiv političara u RS “pokrenuti određeni postupak”.

– Poručujem im da to ne rade ako žele mir i stabilnost. Ako dođu, nećemo im dozvoliti da to rade – rekao je Dodik.

Zakoni su usvojeni neposredno nakon što je Dodik pred Sudom BiH osuđen na godinu dana zatvora i šest godina vršenja dužnosti predsjednika RS.

Očekuje se da će, prema najavama, nekoliko političara sada pokrenuti ocjenu ustavnosti ovih zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

Pored zakona koji se mogu interpretirati kao pokušaj državnog udara, Dodik je potpisao i ukaze o proglašenju Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakonu o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Šta se desilo 2023. godine

Podsjećamo da je Dodik 7. jula 2023. godine imao sličnu avanturu. Naime, Predsjednik Republike Srpske tada je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

– Na osnovu člana 80. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srpske, Dodik je potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Sedmoj posebnoj sjednici, održanoj 21. juna 2023. godine – saopćeno je tada iz Kabineta predsjednika Republike Srpske.

Osuđen na godinu dana zatvora

Nakon suđenja Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, presudio je Sud Bosne i Hercegovine.

Sud BiH: Obrazloženje presude

Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine izrekao prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 54. istog Zakona, dok je u odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude.

U odnosu na prijedlog Tužilaštva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude.

Detalji optužnice

Potvrđenom optužnicom Tužilaštvo BiH je optužene Milorada Dodika i Miloša Lukića teretilo da, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli Odluke Visokog predstavnika za BiH.

U optužnici je, između ostalog, navedeno da su, u periodu od 1.7.2023. do 9.7.2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesni i znajući da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika.