Ministrica Edita Đapo: Izdvojeno je pet miliona KM za podršku i poticaj razvoju turizma

edita dapo

Novi Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH stupio je na snagu u martu prošle godine, a na čije usvajanje se dugo čekalo u Parlamentu FBiH. On podrazumijeva provedbu pet važnih direktiva Evropske unije. 

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo istakla je da je s ovim zakonom i podzakonskim aktima, uredbama i pravilnicima, napravljena prava revolucija u reformama ovog sektora te da to već osjeti privreda, a pogotovo mala i srednja preduzeća.

Pomoć građanima

Ove godine, pet miliona KM iz federalnog budžeta bit će uloženo u razvoj turizma.

– U federalnom budžetu je izdvojeno pet miliona KM za podršku i poticaj razvoju turizma u FBiH i razvoju cjelokupne turističke privrede Federacije. Ministarstvo je izradilo Odluku o usvajanju programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele. Prema njoj, dva miliona KM bi se izdvojilo kao pomoć građanima kroz vaučere za putovanja te razvoj zimskog i ruralnog turizma.

– Ovih dana smo iz Parlamenta FBiH dobili inicijativu koju je potpisalo 78 zastupnika da se 1,5 miliona KM izdvoji za ski-lift na Ponijerima. S obzirom da je ovo skijalište u Zeničko-dobojskom kantonu, blizu Kaknja, a imajući na umu zelenu tranziciju i transformaciju koja se mora sprovesti u narednom periodu i, pored toga uzimajući u obzir činjenicu da se radi o zastarjelom ski-liftu koji predstavlja opasnost po život domaćih i stranih turista, predložili smo Vladi FBiH da prihvatimo ovu inicijativu i ispoštujemo zahtjev parlamentaraca – kazala je Đapo.

Istakla je da se nada kako će njeno ministarstvo vrlo brzo dobiti sva potrebna mišljenja te da će biti donijeta odluka o programu utroška sredstava.

Veći priliv turista

Ove godine BiH očekuje veći priliv turista.

– Naša zemlja je čarobna i ima puno toga za ponuditi. Sa terena dobivamo informacije da je već cijelo ljeto bukirano. Sigurna sam da će ovo biti dobra godina, jer su svi željni putovanja nakon COVID-19, a pogotovo naša dijaspora. Naravno, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu utječe na priliv gostiju sa Dalekog Istoka, ali ćemo zbog direktnih avio linija imati dosta turista iz Perzijskog zalijeva, EU i regiona – ističe Đapo.

Kazala je kako je Strategija razvoja turizma FBiH već pripremljena, te da je u završnoj fazi.

– Nadam se da ćemo ga vrlo brzo dostaviti Vladi FBiH na usvajanje, kako bismo utvrdili smjernice za budući razvoj turizma – navodi ministica.

Dokument Federalne strategije zaštite okoliša za period 2022-2032. izrađen je i ovih dana bit će pokrenut proces javnih konsultacija.

– Cjelokupan proces izrade Federalne strategije zaštite okoliša zasnovan je na participativnom pristupu i proveden uz učešće više od 300 predstavnika različitih institucija i organizacija u Federaciji BiH. Strategija zaštite okoliša 2022-2032. godine sadrži pregled stanja okoliša i sveobuhvatne strateške ciljeve zaštite okoliša, te prioritete i mjere za postizanje utvrđenih ciljeva u narednoj deceniji – ističe Đapo.

Poboljšanje stanja okoliša

Realizacija Strategije doprinijet će poboljšanju stanja okoliša, ublažavanju i smanjenju utjecaja te jačanju otpornosti na klimatske promjene, boljoj usaglašenosti propisa sa propisima EU i međunarodnim sporazumima u oblasti okoliša, usklađenijem i efikasnijem upravljanju okolišem, osiguranju održivijih javnih usluga u oblastima kao što su upravljanje vodom i upravljanje otpadom, a što će u konačnici uticati na zdravlje i kvalitet života građana.

Na osnovu novih propisa iz Zakona o zaštiti okoliša FBiH okončana je praksa izdavanja okolinskih dozvola za mnoge vrste projekata kao što su infrastrukturni objekti, objekti za prijenos električne energije, obnovljivih izvora energije (voda, sunce, vjetar), kao i brojnih drugih za koje se provode postupci prethodne procjene uticaja na okoliš i donose rješenja koja obavezno sadrže mjere zaštite okoliša.

– Također, jedan broj projekata, koji su do sada morali imati okolišnu dozvolu, oslobođeni su čak i procjene, tako da je za ove projekte potrebno kroz druge saglasnosti i dozvole propisati opće mjere zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi – navela je ministrica.

Ranije je Federalno ministarstvo okoliša i turizma imalo obavezu izdavati okolišne dozvole za razne kompanije, a eksperti EU su ukazivali da izdati broj dozvola, koje su se morale obnavljati svakih pet godina, ne prati ekonomski razvoj.

– Godišnje smo izdavali više od 200 dozvola, što je uzrokovalo kako opterećenje administracije, tako i nepotrebne, dugotrajne procedure za privrednike. Sada je veliki broj pogona i postrojenja prestao biti obveznik pribavljanja i obnove okolinske dozvole, što je dobro za privrednike.

Među pobornicima zabrane malih hidroelektrana

Podsjetit ću na izvještaje u kojima privrednici, kako domaći tako i strani, ukazuju na duge procedure pribavljanja dozvola, što je često bila prepreka za investiranje. Sada je proces puno efikasniji, a došli smo u fazu u kojoj će se ministarstvo moći fokusirati na velike pogone kao što su termoelektrane, Arcelor Mittal, Gikil, Natron Hayat, TCL, FCL, hemijsku industru i druge – najavljuje Đapo.

Usklađivanjem propisa FBiH sa pravnim nasljeđem Evropske unije po pitanju zaštite okoliša u skladu je sa Poglavljem 27 EU.

– U skladu sa EU politikom, to podrazumijeva adekvatnu primjenu i provođenje ovih propisa na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou. Naročito se ponosim stručnim službama ministarstva, koji su uložili puno znanja, rada i energije u ovu reformu – istakla je Đapo.

Ministrica je među pobornicima zabrane malih hidroelektrana, a u parlamentarnoj proceduri se čeka na usvajanje zakona kojim bi se zabranila njihova izgradnja.

– Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji sa nevladinim organizacijama, sačinilo je informaciju na osnovu koje je Vlada FBiH, puno prije Parlamenta, usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka i zadužila resorna ministarstva da promijene određene propise. Ministarstvo je bilo zaduženo da izmjeni tri pravilnika i mi smo to završili u roku od mjesec dana – kazala je Đapo.

Također, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je bilo zaduženo da donese pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku vode, a Federalno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva da predloži izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji kojim bi se zabranila izgradnja malih hidroelektrana.

– U Parlamentu FBiH zakon je iz hitne procedure vraćen u redovnu i sada se u drugom čitanju nalazi pred parlamentarcima. Nadam se da će biti donesen i da ćemo staviti tačku na ovu priču. Vlada FBiH je završila svoje obaveze, a sada je na parlamentarcima da donesu najbolje odluke za naše građane – navodi ministrica okoliša i turizma.

Uočeno nekoliko nedostataka

Ministrica Đapo istakla je kako je tokom primjene zakona uočeno nekoliko nedostataka, te da najvažnija izmjena ide u cilju očuvanja prirodnih vrijednosti Federacije BiH, a to je da sedra treba biti prepoznata kao prirodno dobro, kao i da FBiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima pa ih je potrebno zaštititi i obnoviti.

– U svim zemljama okruženja sedra i njene barijere su prirodno dobro koje je strogo zaštićeno, a kod nas se ona vadi i koristi u građevinarstvu kao vrlo dobar i skup materijal za izolaciju. Pored toga povećane su nadležnosti inspekcijske službe za zaštitu prirode i povećane kazne – ističe Đapo.

Ministrica naglašava da je prirodno bogatstvo osnova za razvoj turizma poput resursa Nacionalnog parka Una i Štrbački buk.

– Da bi se naš Nacionalni park kontrolisano razvijao i da bi svi imali koristi od razvoja potreban je regulacioni plan. Predlagač Odluke o pristupanju izradi regulacionog plana za Štrbački buk je Federalno ministarstva prostornog uređenja.

Na osnovu te odluke u pripremu nacrta regulacionog plana za Štrbački buk, koji je u nultoj zoni zaštite, aktivno će se uključiti Ministarstvo okoliša i turizma, kao i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – zaključuje ministrica Đapo.

Avaz