Miralem Galijašević: Vizija ove Vlade je da ZDK postane savremena evropska regija

Premijer ZDK Miralem Galijašević za Visoko.co.ba govori o raspodjeli javnih prihoda u FBiH,  kapitalnim ulaganjima, učestalim napadima na novinare u ZDK, legalnosti usvanja budžeta općina i gradova bez izglasavanja na Općinskim i Gradskim vijećima, socijalnim problemima i naslijeđenim dugovima od 95 miliona KM, vodosnabdijevanju, prioritetnim programskim ciljevima Vlade ZDK kao i povjereništvu u OO SDA Visoko.

Pokrivenost uvoza izvozom je  u ZDK je 88,3 %. Međutim raspodjela javnih prihoda na nivou FBiH nije pravedna i tu je ZDK oštećen. Tim povodom urađena je i studija na Ekonomskom fakultetu UNZE koju je prihvatila i Skupština ZDK. Koji su naredni koraci u ovoj, da tako kažemo, „borbi“ za prihode ZDK?

Zeničko-dobojski kanton je regija sa najvećim izvozom u Bosni i Hercegovini. Pokrivenost uvoza izvozom je 88,3%. Ovo je izvrstan makroekonomski pokazatelj. Mi smo privredno najrazvijeniji kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine, izvozno orijentisan. Međutim to nam se ne valorizuje kroz prihode od poreza na dohodak ili izvozne poticaje. Mi smatramo da razvoj Bosne i Hercegovine mora biti ravnomjeran na  svim područima, regijama, općinama. Samo ravnomjeran razvoj će omogućiti finansijsku i svaku drugu samoodrživost. Mi želimo i tražimo da raspored javnih prihoda bude u funkciji ravnomjernog razvoja i naš zahtjev za izradom novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda ide u tom smislu. Urađena je kvalitetna Studija o modeliranju raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koju je usvojila Skupština Zeničko-dobojskog kantona. To je sada zvaničan dokument Zeničko-dobojskog kantona koji ćemo zajedno sa zaključcima proslijediti Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, kako bi ga uzeli u obzir prilikom izrade novog zakona o pripadnosti javnih prihoda. Mi ćemo istrajati u ovoj „borbi“ kako bi Zeničko-dobojski kanton i općine u Zeničko-dobojskom kantonu  bile u povoljnijem položaju kada je raspodjela javnih prihoda u pitanju.

Kada ste došli na čelo ZDK 2014.godine Kanton je bio suočen sa socijalnim problemima i ogromnim obavezama po tom pitanju. Kakva je situacija danas i da li je budžet ZDK stabilan?

Godine 2015. kada je ova Vlada došla obaveze budžeta prema dobavljačima, budžetskim korisnicima i fondovima namjenskih sredstava bile su preko 95 miliona. Obaveze iz oblasti socijalne zaštite, boraca, zdravstva bile su milionske. Pred Vladom su protestvovale porodilje sa djecom. Reprogramirali smo obaveze. Odredili nove prioritete plaćanja. Usvojili smo Program štednje. Sa ovih nekoliko mjera uspjeli smo stabilizirati budžet i vanbudžetske fondove i pored teške finansijske situacije.

Budžet i kapitalna ulaganja uvijek su najinteresantnija pitanja. Kakve su projekcije budžeta za narednu godinu, odnosno možemo li očekivati neka značajnija kapitalna ulaganja u narednoj godini?

Trenutno Vlada radi na projekcijama budžeta za 2018. godinu. On će biti baziran najvećim dijelom na Program rada Vlade za 2018. godinu koji je u izradi. Definisali smo ciljeve i prioritete. Poseban dio budžeta su svakako kapitalna ulaganja. Opredijeljeni smo da nastavimo utopljavanje škola (2016. i 2017.godine), utoplili smo 11 objekata), realizaciju infrastrukturnih objekata u oblasti puteva i vodosnabdjevanja, kao i sanaciju klizišta. Očekujemo sufinansiranje općina u ovim projektima.

Svaka Vlada, pa tako i ova Vaša ima ambicije za stvaranje što povoljnijeg privrednog ambijenta. Kako ZDK stoji sa programima realizacije poticaja u privredi, poljoprivredi i zapošljavanju, odnosno kakva je koordinacija po ovom pitanju sa Vladom FBiH i općinama unutar ZDK?

Jedan od prioritetnih programskih ciljeva Vlade Zeničko-dobojskog kantona je stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta sa ciljem privlačenja domaćih i stranih investitora, a time i otvaranja novih radnih mjesta.

Vlada ima konkretne programe poticaja u oblasti privrede, poljoprivrede i zapošljavanja. Ono što je vrlo važno da su programi poticaja transparentni, učinkoviti sa konkretnim rezultatima i najbitnije da se isplaćuju. Nastojimo da sve mjere i programi budu koordinirani sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine i općinama Zeničko-dobojskog kantona.

Kompletna regija ZDK povoljna je i atraktivna za investiranje, međutim pitanje je kako ostvariti ambijent održivog razvoja ZDK. Šta su naši potencijali u tom smislu?

Vizija ove Vlade je da Zeničko-dobojski kanton postane savremena evropska regija, ugodna za život i rad i atraktivna za investiranje, koja svoj održivi razvoj temelji na industrijskim i ljudskim potencijalaima, te bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i čistom okolišu.

U posljednje vrijeme svjedoci smo učestalih pritisaka na novinare i njihov rad u ZDK sa ciljem određenih političara i politika da kontrolišu i bave se uređivačkom politikom istih. Upućene su i ozbiljne prijetnje pojedinim novinarima. Koliko ste kao premijer upoznati sa ovim dešavanjima i da li ste nešto konkretno poduzeli ovim povodom?

Upoznat sam sa pritiscima na novinare u posljednje vrijeme u Zeničko-dobojskom kantonu. Očekujem konkretne mjere nadležnih organa. Upoznato je i udruženje novinara Bosne i Hercegovine koje je i reagovalo na pritiske i prijetnje.

Moramo stvoriti uslove za djelovanje nezavisnog novinarstva. Time se između ostalog mjeri i demokratičnost jednog društva. Pretnje, pritisci i mješanje u uređivačku politiku medija je nedopustivo. Sve smo češće svjedoci i govora mržnje na društvenim mrežama. Očekujem da nadležne službe i organi reaguju na ove pojave.

Nakon Lokalnih izbora 2016.godine i pobjede nekolicine nezavsnih kandidata za načelnika bilježimo interesantne pojave od Živinica, preko Sarajeva i Visoko pa do Zenice gdje se dešavaju usvajanja budžeta i donose odluke o raspodjeli kapitalnih ulaganja bez prethodnog usvajanja od strane Općinskih viječa, odnosno Gradskog vijeća. Koliko je to legalno i zakonito, odnosno da li je to rupa u zakonu koja dovodi u pitanje postajanja zakonodavnog tijela na nivou općina?

Svjedoci smo derogiranja općinskih vijeća i donošenja budžeta i drugih odluka mimo općinskog vijeća. Ignorisanje volje općinskih vijeća je nedopustivo. Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja općinskih vijeća. Ovakve odluke nisu održive i to će u skorije vrijeme biti dokazano kroz preispitivanje zakonitosti i ustavnosti ovakvih odluka.

U ZDK imamo trenutno dva velika projekta vodosnabdijevanja „Plava voda“ i Visoko. Također imamo i dva različita pristupa kreditnog realiziranja istih. Za „Plavu vodu“ garancija je Vlada ZDK, za Visoko garancija su porezni obveznici u Visokom. Šta je razlog pa je Visoko u ovoj priči prošlo lošije od Zenice i dijela SBK?

Projekat „Plava voda“ je projekat vodosnabdjevanja grada Zenice i pet općina Srednjobosanskog kantona sa izvorišta Plava voda u Travniku. Projekat čija ideja datira iz perioda od prije 30 godina. Bilo je više pokušaja realizacije ovog dobrog projekta. Na zahtjev općine Zenica tadašnjeg načelnika rahmetli Husejina Smajlovića Vlada Zeničko-dobojskog kantona je sredstvima iz doprinosa vodosnabdjevanja je djelimično garant kredita za ovaj projekat uzetog od EBRD-a. Ostale općine kao i općina Visoko nisu aplicirale kod Vlade  u vezi  sa kreditima  koje su podigle.

Za kraj pitanje za predsjednika KO SDA ZDK, a ne premijera ZDK. Visoko je jedan od gradova u ZDK gdje je uvedeno povjereništvo nakon Lokalnih izbora zbog najlošijeg izbornog rezultata od prvih demokratskih izbora. Kada bi Visoko moglo dobiti novog predsjednika OO SDA Visoko i nove organe stranke, odnosno Vaš stav o nekadašnjem bastionu SDA u ZDK i razlozima poraza na proteklim izborima?

Na lokalnim izborima 2016. godine OO SDA Visoko nije ostvario planirane rezultate. Predsjedništvo SDA BiH je iz tih razloga uvelo povjereništvo u OO SDA sa zadatkom da analizira situaciju u OO i nizom mjera konsoliduje OO SDA Visoko. Cijenimo da je Povjereništvo ispunilo planirane ciljeve i ono što slijedi su izbori u OO SDA Visoko kako bi spremno dočekali Opće izbore 2018. godine.

U Visokom, kao i u svim općinama Zeničko-dobojskog kantona, postoji veliki broj naših simpatizera i članova koji su spremni  preuzeti odgovornost i raditi na vraćanju ugleda SDA.

Visoko.co.ba