Miralem Galijašević: Završeno je čišćenje SDA

Zahvalili smo kadrovima koji su iskazali nedisciplinu i vanstatutarno djelovanje, a ovi procesi su bili predviđeni, kaže premijer ZDK-a i predsjednik KO SDA

Na čelu ste kantona koji prednjači u izvozu. Koji je recept?

– ZDK je kičma razvoja privrede BiH, to je kanton gdje je 70 posto uposlenih u realnom sektoru, u privredi i ono čime se ponosimo svakako je da smo lideri u izvozu u Federaciji BiH. ZDK ima najbolju pokrivenost uvoza s izvozom, s jedne strane, a s druge, učestvujemo sa 24 posto u ukupnom izvozu FBiH. To sve govori da je u ZDK-u uspješna privreda, ona nije visokoakumulativna i trendovi iz posljednje dvije godine u smislu dobiti svakako su obećavajući. Ono što bih želio naglasiti je da bez obzira na to što smo izvozno orijentiran kanton i najveći izvoznici u Federaciji, nemamo valorizaciju tih rezultata i uspjeha.

Prelazni period

Mislim da federalna i državna Vlada moraju iznaći način kroz poticaje, kroz mjere koje znače poticaj u izvozu, da podrže svakako izvoznike, a time i ZDK. Vlada ZDK-a u ograničenim mogućnostima nastoji da kompanijama koje su izvozno orijentisane kroz poticaje poveća konkurentnost, kompetitivnost u toj djelatnosti i svakako izvoz. Naša orijentacija je izvozna.

Da li je ZDK zakinut u raspodjeli javnih prihoda na nivou FBiH i kako to promijeniti?

– Javni prihodi su stalna i aktuelna tema. Zakon o pripadnosti javnih prihoda je jedan vrlo jednostavan i kratak zakon od 26 članova, koji je dao određenu prednost Sarajevu u odnosu na ostale kantone, s obzirom na to da ZDK i ostali kantoni imaju faktor – koeficijent jedan, Sarajevo ima koeficijent dva, praktično duplo veće prihode. Kriteriji iz Zakona su broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnim i srednjim školama. Smatram da to nije dobro, i mi imamo kritički osvrt na ovaj zakon u smislu da smo kroz jednu studiju Ekonomskog fakulteta u Zenici došli do modela raspodjele javnih prihoda kako bi ona bila pravedna s jedne strane, a s druge za posljedicu imala uvažavanje doprinosa svake od jedinica u ukupnom prihodu zemlje, odnosno Federacije. Svakako da ta raspodjela treba uzeti u obzir i potrebu ravnomjernog razvoja kantona, odnosno BiH. Mi smo kroz tu studiju predložili model. To nije model koji je, tako da kažem, agresivan, da u trenutku traži vraćanje prihoda, nego da se kroz prelazni period od pet godina ti prihodi definišu kroz ovaj model. Želio bih naglasiti da je naš zakon od 26 članova vrlo jednostavan za razliku, recimo, od švajcarskog, koji je praktično ustavna kategorija i koji ima prelazni period od nekih 27 godina. Dakle, u sljedećih 27 godina će se posmatrati pravednost u raspodjeli javnih prihoda i ono što se željelo postići. Svakako da smo ovu studiju dostavili federalnom Ministarstvu za finansije i očekujemo da će se sa Međunarodnim monetarnim fondom i ostalim organizacijama početi ozbiljna priča o reviziji, odnosno izradi novog zakona.

Prema podacima Porezne uprave, broj zaposlenih u ZDK-u u 2017. je za 4 posto viši u odnosu na 2016. Možemo li očekivati da se ovakav trend nastavi i od čega to zavisi?

– Mi smo prije nekoliko dana usvojili finansijski izvještaj Službe za zapošljavanje ZDK-a, ali i raspravljali o broju zaposlenih, radu te službe, kao i načinu kako možemo doprinijeti većoj zaposlenosti u Kantonu. Trendovi i podaci koji su izneseni u izvještaju su ohrabrujući, mi smo u protekloj godini povećali broj zaposlenih za četiri posto i poduzećemo sve mjere da nastavimo ovaj trend. Usporedbe radi, 2015. godine u ZDK-u je bila 71.000 uposlenih i 71.000 neuposlenih. Tri godine, odnosno dvije i po godine poslije, taj broj se drastično promijenio, pa trenutno imamo oko 61.000 nezaposlenih i 88.000 zaposlenih.

Napravljena je velika razlika, dijelom zapošljavanjem, ali i “čišćenjem” evidencije na zavodima. To trebamo postići prekvalifikacijama. Imamo nekoliko projekata prekvalifikacije, što govori da tržište radne snage nije adekvatno sagledano od obrazovnog sistema, odnosno upisnih politika, tako da imamo nedostatak nekog kadra, a opet imamo prevelik broj onih drugog zanimanja. Prekvalifikacija može stvari popraviti. Posebno nas zabrinjava odlazak mladih u sve većem broju. Nastojimo brzim mjerama da to usporimo i spriječimo, zaustavimo ako je to moguće. Upravo smo donijeli Zakon o ukidanju poreza na promet nekretnina za mlade ispod 35 godina, koji prvi put rješavaju stambeno pitanje. Sljedeći korak je da ćemo obezbijediti oko četiri miliona KM kreditnih sredstava za stambeno zbrinjavanje mladih. Pokušavamo na taj i na druge načine da praktično zadržimo mlade u ZDK-u.

Kako komentarišete unutarstranačka previranja u SDA, napuštanje te isključivanje nekih članova?

– SDA je svakako najveća i najjača politička partija u BiH. Sve velike stranke podložne su raznim procesima. Kada je u pitanju ZDK, ja sam predsjednik Kantonalnog odbora SDA, imamo stabilnu situaciju. Svi općinski odbori funkcionišu dobro, čak smo i u dva povjereništva, u Zenici i Visokom, u međuvremenu završili izbor, stabilizovali smo situaciju, konsolidovali redove i izabrali izvršne odbore. Sve općine funkcionišu, da tako kažem, u jednom normalnom stanju. Mi kao politička partija djelujemo po dokumentima, to su Statut i ostala programska dokumenta, tako da je pitanje poštivanja Statuta jedno od osnovnih pitanja u SDA. Svjedoci smo da je bilo nestatutarnog djelovanja koje smo primijetili još prije dvije godine, dakle bilo je pokušaja ostvarivanja nekih neostvarenih ambicija i evo nestatutarnog djelovanja ako se ne ostvare pojedine lične ambicije. SDA je to prepoznala i, čekajući da završi projekte kao što su usvajanje akciza i budžeta, projektovano ušla u jedan proces čišćenja stranke.

Žene i SDA

Zahvalili smo kadrovima koji su iskazali određenu nedisciplinu, vanstatutarno djelovanje i praktično, bez obzira na to što se bliže izbori, ranije smo imali predviđene ove procese. Nadam se da ovo neće bitno uticati na izborni rezultat SDA i da ćemo iz ovih procesa izaći jači do izbora, a i poslije izbora. Ubijeđen sam u pobjedu SDA na sljedećim izborima, jer je očito da BiH treba politički snagu kao što je SDA.

U Vladi na čijem ste čelu nema nijedne žene. Je li riječ o tzv. staklenom zvonu ili je ova činjenica rezultat postizborne trgovine i koaliranja?

– Moram kao predsjednik stranke prije svega i kao premijer priznati jedan fakat koji je prisutan, da u Vladi ZDK-a nema nijedne žene kao ministra. Izražavam žaljenje zbog toga. Moram vam reći da mi kao stranka preferiramo ženski spol, imamo nekoliko zastupnica u Skupštini ZDK-a. Razlog zašto nema nijedne žene u Vladi je očito taj postizborni koalicioni dogovor, gdje se nijedna stranka nije željela, evo tako da kažem, odreći kandidata koje je predložila. Svi su bili muškarci. Ovo je prvi put i ja ću sigurno istrajati i u političkom smislu da se nakon sljedećih izbora SDA još više zalaže za ravnopravnost spolova, odnosno učešće žena u politici i u svakom segmentu života. Ispravićemo ovu grešku.

Oslobođenje.ba