Mišljenje stručnjaka: Slijedi li nam blagi pad cijena namirnica

trgovina

Građani BiH izloženi su drastičnom povećanju cijena roba i usluga, a osnovni troškovi života za tri mjeseca porasli su za skoro 200 KM. U ovom crnilu stižu nam donekle pozitivne vijesti, jer bi cijene osnovnih namirnica uskoro mogle doživjeti blagi pad.

Inflacija aktuelna od prošle godine, energetska i ukrajinska kriza te panična kupovina koja je posebno bila izražena u prošlom mjesecu, glavni su razlozi za drastična povećanja cijena roba i usluga u Bosni i Hercegovini.

Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića, upravo posljednji navedeni faktor, odnosno trenutak panične kupovine, pojedini trgovci i proizvođači su zloupotrijebili kratkoročnim podizanjem cijena.

“Vjerovatno će se nastaviti tendencija rasta cijena, međutim, građani mogu očekivati da dođe do pada cijena nafte i naftnih derivata, što se na globalnom tržištu bilježi proteklih dana, a samo je pitanje kada će reagovati domaći trgovci ovih proizvoda”, kaže Čavalić za Klix.ba.

Pojeftinjenje od nekoliko desetina feninga

Kada je riječ o padu cijena egzistencijalnih dobara, Čavalić prognozira da bi do toga u blagoj mjeri, odnosno za nekoliko desetina feninga, moglo doći uskoro.

“To bismo mogli očekivati već u narednim danima ili sedmicama. Rafe su sada pune, odnosno potražnja je stala i vjerovatno će trgovci reagovati na način da spuste cijene, prije svega ulja, brašna i sličnih proizvoda”, ističe Čavalić, čije su se ranije prognoze u praksi i ostvarivale.

Admir Čavalić (Foto: A. K./Klix.ba)
Admir Čavalić (Foto: A. K./Klix.ba)

Kada je riječ o plinu, tu su trenutno najgore projekcije, s obzirom na to da se očekuje dalji rast cijena ovog energenta na globalnom tržištu. Čavalić ističe da će posebno biti izazovno ljeto, kada se prave novi ugovori i pitanje je da li će cijena ići u rubljama ili kao što je to do sada bilo.

“Bitno je reći da Bosna i Hercegovina nije previše izložena tom riziku, razumijevajući da se plin uglavnom veže za Sarajevski kanton, odnosno grijanje i rad određenog broja privrednih subjekata. Međutim, bilo kakav rast cijena plina uvjetuje supstituciju tog energenta sa električnom energijom i naftnim derivatima, gdje god je to moguće”, pojašnjava ekonomski analitičar.

Divljanje cijena nadležni nisu zaustavili, a imali su mogućnosti

Divljanje cijena, prije svega osnovnih životnih namirnica te nafte i naftnih derivata, nadležni u našoj zemlji na adekvatan način nisu zaustavili.

Nekoliko poteza imali su na raspolaganju, međutim, njihova neimplementacija, između ostalog, posljedica je i neadekvatnog, tačnije, nesposobnog vođenja politika koje se protežu na godine, pa čak i decenije unazad.

“Tri su osnovna smjera ekonomskih politika u ovom trenutku, a prvi se odnosi na inovativne pakete socijalne podrške i zaštite onih najugroženijih. Grupa ekonomista predlagala je da se iskoristi sistem robnih rezervi, kako bi se kroz sistem vaučerizacije distribuirala osnovna životna i egistencijalna dobra za one koji su najugroženiji u vrijednosti od 50 do 100 KM mjesečno. Inflacija je najviše tereta stavila na te kategorije populacije, ali kao problem se pojavilo to da BiH nema socijalne karte i to je nešto o čemu pričamo 15 godina, a one nisu urađene. Dakle, mi institucionalno ne možemo dokazati ko je bogat, a ko siromašan”, naglašava Čavalić.

Drugi set reformi se odnosi na rasterećenje privrede, gdje se navodi famozni prijedlog izmjena Zakona o akcizama, gdje bi se one kao takve privremeno obustavile, kao i Zakona o porezu na dohodak i doprinose, koji bi se kao takvi rasteretili te ukidanje određenih parafiskalnih i fiskalnih nameta.

“Drugi set je najvažniji, dok se treći odnosi na vanjskotrgovinske aktivnosti, gdje bi dva državna ministarstva trebala koordinirano raditi, ne samo da zaštite naše izvoznike na ruskom, ukrajinskom i tržištu EU, gdje imaju problema, već da olakšaju uvoz koji je sada ključan, kako bismo spustili cijene na domaćem tržištu”, nastavlja Čavalić.

Što više imamo uvoznih alternativa, kako on dodaje, manja je šansa da cijene budu visoke.

“Ovdje imam i primjer. Naime, u Banjoj Luci sam prije nekoliko dana našao ulje koje košta 3,38 KM i ono je predstavljeno kao srbijanska uvozna alternativa. To kroz tržišne mehanizme vodi do obaranja cijena i drugih proizvođača”, zaključuje Čavalić.

Primjer cijene ulja u Banjoj Luci (Foto: Klix.ba)
Primjer cijene ulja u Banjoj Luci (Foto: Klix.ba)

U aktuelnoj situaciji, građani koji jedva sastavljaju kraj s krajem, prijave o enormnom povećanju cijena roba i usluga, osim inspekcijama, upućivali su i Udruženju za zaštitu potrošača BiH.

“Građani su nam se javljali s čuđenjem i strahom, a prema potvrđenim informacijama cijene su najviše rasle za suncokretovo i sojino ulje, šećer, brašno te mlinsko-pekarske proizvode. U posljednjih desetak dana bilježi se i enormno povećanje cijena pilećeg i junećeg mesa. Nažalost, povećane su i cijene onoga mesa koje je proizvedeno prije dva ili tri mjeseca, što je u potpunosti neopravdano i sa željom proizvođača i trgovaca da dobro zarade na građanima”, kazala je za Klix.ba predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača BiH Gordana Bulić.

Nezaštićenost građana i empatija u teškim vremenima

Bulić ističe da su u ovom trenutku bh. građani u potpunosti nezaštićeni od državnih institucija, koje postoje bez bilo kakvog plana djelovanja. Također, opravdava njihov strah, ali i ranije hrljenje u trgovačke centre za kupovinom namirnica, čemu smo svjedočili u svim gradovima.

“Jednostavno, ne možete ne žuriti da kupite nešto, kad je očito da ste jučer imali cijenu jestivog ulja od 2,50 KM, zatim 2,90, 3,20, 3,80, 2,80 i na kraju ga plaćate iznad pet maraka. Mi građanima ne možemo reći da ne hrle i ne kupuju, jer nažalost, država nema nikakvu strategiju, niti plan djelovanja. U centrima civilne zaštite ili nekim drugim institucijama civilnog društva vi danas nemate nikakvog rada ili informacija za građane, u smislu kako i na koji način da kupuju”, nastavlja Bulić.

Gordana Bulić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Gordana Bulić (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Ona navodi i da državne institucije gađane, posebno pripadnike mlađih generacija, nisu bili u stanju ni uputiti na koji način čuvati zalihe kupljene hrane.

“Mnogi građani, posebno mlađe porodice, koje nemaju ranija slična iskustva, sada ne znaju kako veće zalihe hrane na pravilan način čuvati. Njima je potrebno dati određene informacije, u smislu kako se snabdjeti, koja je optimalna količina za jednu porodicu te na kraju kako to sačuvati na način da bude kasnije upotrebljivo”, nadovezuje se naša sagovornica.

U cijelom ovom vrtlogu, Bulić navodi da su građani ipak pokazali discipliniranost, solidarnost i empatiju.

“Imali smo divne primjere u kojima su oni koji su planirali kupiti dodatne količine ulja, a bile su zadnje na rafama, odustajali te ih davali drugima koji nisu imali dovoljne zalihe. Mi, stariji građani, smo sve ovo preživjeli i znamo šta znači da vi ili komšija nemate hrane. Dakle, građanima se ništa ne može zamjeriti, već državi, odnosno državnim institucijama, koje praktično za građane ne postoje”, zaključila je Bulić.

Kako smo ranije objavili, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa četveročlane porodice za prošli mjesec u našoj zemlji iznosila je 2.448 KM. Prosječna plata od početka ove godine iznosi 1.045 KM, dok je najniža okvirno 550 maraka.

Klix.ba

Prethodni članakKljučni dan prodaje Chelseaja: Ovo su četiri posljednje opcije, novi vlasnik stiže u maju
Sljedeći članakKomšić: Armija BiH je bila velika armija, nastala iz ničega i postala moćna. Stvorena je da brani, a ne da napada