Misterija “osoba u crnom” u BiH: Jesu li snimci stvarni ili ih je napravila umjetna inteligencija?

Nakon Lukavca slične priče proširile su se i Banovićima, policija ranije nije pronašla potvrdu navoda Fotografije i videosnimci navodnih misterioznih osoba odjevenih u crno posljednjih dana šire se društvenim mrežama i izazivaju uznemirenost među stanovnicima Tuzlanskog kantona. Nakon priča iz Lukavca, slični navodi pojavili su se i na području Banovića, ali još nema zvanične potvrde ko su osobe sa snimaka, gdje su oni nastali, pa ni jesu li autentični.

Na društvenim mrežama građani su upozoravali na navodno pojavljivanje nepoznatih osoba u kasnim noćnim satima, posebno na području Podgorja, Stražbenice i okolnih naselja u Banovićima. Ranije su slične priče kružile Puračićem i drugim naseljima kod Lukavca.

Međutim, MUP Tuzlanskog kantona ranije je saopćio da Policijskoj stanici Lukavac takvi događaji nisu bili prijavljeni. Policija je provjeravala informacije koje su kružile internetom, a, prema njihovim navodima, niko od građana koji su se 20. septembra okupili u Capardama i Puračiću nije mogao potvrditi da je lično vidio ono što se prikazivalo na društvenim mrežama. Policija je tada ocijenila da je vjerovatno riječ o nevjerodostojnim i neistinitim informacijama i snimcima.

Nije dovoljno

Jesu li fotografije i snimci koji su izazvali strah autentični ili je moguće da su nastali ili bili izmijenjeni uz pomoć umjetne inteligencije, za „Avaz“ je komentirao prof. dr. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak kriminalističke struke.

– Na osnovu fotografija i videosnimaka koji se šire društvenim mrežama, ja u ovom trenutku ne mogu pouzdano tvrditi da li se radi o autentičnim snimcima ili o sadržaju koji je nastao ili je naknadno izmijenjen pomoću umjetne inteligencije – kaže Salkić.

Naglašava da običan vizuelni pregled snimka nije dovoljan da bi se utvrdilo šta je stvarno.

– Kao stručnjak iz oblasti kriminalistike, smatram da sam vizuelni pregled nije dovoljan za donošenje takvog zaključka. Da bih mogao dati pouzdano stručno mišljenje, potrebno je izvršiti digitalno-forenzičku analizu originalnih datoteka, uključujući metapodatke, tragove obrade, kompresiju i druge tehničke karakteristike zapisa – pojašnjava Salkić.

Upozorava i na jednu od ključnih stvari koja se često zanemaruje kada se fotografije i snimci počnu masovno dijeliti internetom.

– Fotografija objavljena na društvenoj mreži sama po sebi ne dokazuje ni mjesto, ni vrijeme, niti okolnosti navodnog događaja – ističe Salkić.

Širenje straha

Zbog toga građane poziva da ne doprinose širenju straha dijeljenjem sadržaja čija vjerodostojnost nije utvrđena.

– Apelujem na građane da ne šire neprovjerene sadržaje koji mogu izazvati strah i uznemirenost. Ukoliko neko ima neposredna saznanja ili zapažanja o mogućem događaju, smatram da ih treba prijaviti policiji, koja će dalje postupati u skladu sa svojim nadležnostima – zaključuje prof. dr. Hadžib Salkić.