Mladi folkloraši spajaju prošlost i sadašnjost: Tradicija i danas može biti privlačna

U vremenu kada savremeni trendovi i tehnologija sve više preuzimaju pažnju mladih, očuvanje narodne tradicije postaje važniji zadatak nego ikad prije. Folklor, kao spoj plesa, pjesme, muzike i običaja, ostaje živa nit koja povezuje prošlost i sadašnjost, podsjećajući nas na korijene i kulturni identitet.

Kulturno-umjetničko društvo „Lola“ iz Sarajeva jedno je od onih koje s ponosom čuva bogatu baštinu Bosne i Hercegovine. Njihovi članovi, među kojima su i mladi zaljubljenici u folklor, svojim predanim radom, nastupima i turnejama širom svijeta dokazuju da tradicija i danas može biti privlačna, inspirativna i savremena.

Arnautović se folklorom bavi od svoje šeste godine, a folklornu karijeru započeo je u folklornoj sekciji u osnovnoj školi. Ističe da se KUD-u „Lola“ u posljednje vrijeme počeo priključivati sve veći broj omladine, te da bi svaka osnovna škola trebala imati svoju folklornu sekciju.

Mnogo godina se bavim folklorom, imam posebne emocije prema ovoj strani mog života, a također i onome što sam naslijedio od svojih predaka – kazao je Arnautović. Arnautović sebe vidi kao osobu koja će znanje o tradiciji prenositi budućim generacijama, a samim tim to smatra i svojom obavezom.

Folklor nudi brojne prilike za putovanje i druženje s prijateljima, koje prave nezaboravne uspomene. Uz to, KUD „Lola“ kroz mnogobrojne sekcije održava i arhivira ono što je prije nekoliko decenija nastalo na našim prostorima.

Drugo, putujemo sa nama vrlo dragim ljudima, sa kojim provodimo naše slobodno vrijeme i sa kojima gajimo posebne emocije – rekao je Arnautović te dodao: Na putovanjima stvaramo i nova poznanstva, nove prijatelje i nove kontakte.

Lejla Srna se u ovom KUD-u folklorom aktivno bavi već 11 godina, a od ove godine je s još dvoje kolega umjetnički rukovodilac dva dječija ansambla. Ona nam je ispričala zanimljivu situaciju susreta s pripadnicima mlađih generacija koji nisu bili upoznati s ovom vrstom umjetnosti.

Kada sam izvadila dimije da ih pokažem djeci i pitala ih šta je to, dobila sam odgovor da je to „suknja“. Za muške čakšire, rekli su da je „trenerka“.

Ovakva gostovanja nam pružaju jedinstvenu priliku da predstavimo bogatstvo bosanskohercegovačke tradicije na međunarodnoj sceni, uspostavimo nove kontakte i steknemo dragocjena iskustva kroz razmjenu sa folklornim ansamblima iz cijelog svijeta – navela je Srna. Iako većina škola, kako kaže, nudi folklorne sekcije kao vannastavne aktivnosti, narodna igra je slabo prisutna u samoj nastavi.

Folklor zaslužuje mnogo više prostora jer ne predstavlja samo igru i pjesmu, već i važan dio našeg identiteta i naslijeđa – rekla je Srna te naglasila kako ona već godinama aktivno radi kao voditelj folklornih grupa u osnovnim školama. U vremenu kada savremeni trendovi i tehnologija sve više preuzimaju pažnju mladih, očuvanje narodne tradicije postaje važniji zadatak nego ikad prije.