Mladi u BiH: O nama se raspravlja bez našeg učešća i bilo kojeg djelovanja u sistemu

Predstavnici mladih su se odlučili oglasiti vezano za položaj ove populacije, navodeći da su zbog predstojećih lokalnih izbora u BiH često slušali da se mladi moraju snažnije uključiti u izborni dan i glasanjem pokazati da učestvuju u društvu, pa se pitaju šta je s ostatkom godine? Kako su naveli, navodi ih na razmišljanje i to da li mladi trebaju biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka i kreiranja politika ili sav svoj demokratski potencijal iscrpiti glasanjem na izborima?

“Da mladi ljudi žele biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka, pokazuje veliki broj kandidata i kandidatkinja na izbornim listama, koji imaju ispod 30 godina života. Rezultati izbornog dana mogu biti različiti – od toga da imamo veliki procenat izabranih mladih političkih lidera i liderica u lokalna vijeća/skupštine, do toga da nije izabrana ni jedna mlada osoba. Bez obzira na rezultate, mladi ljudi ne smiju biti isključeni iz procesa donošenja odluka”, kazali su.

Zakonska je obaveza osigurati mladima da učestvuju u donošenju odluka

Dodaju da je učešće mladih u procesima donošenja odluka, na svim nivoima organizovanja veoma važno. To je i zakonska obaveza nadležnih organa koji moraju osigurati uslove da mladi učestvuju u donošenju odluka, raspravama i debatama koje se odnose na njihovu problematiku.

Uprkos tome, mladi u našoj zemlji jako rijetko imaju priliku izraziti mišljenje i stavove za pitanja koja ih se direktno tiču.

“Bitnost uključivanja mladih u procese odlučivanja je višestruka. Sa jedne uključivanjem mladih, lokalne samouprave imale bi jasniju sliku prilika i potreba mladih u lokalnoj zajednici. Istovremeno, mladi ljudi kroz uključivanje u procese odlučivanja postaju relevantan akter u ovim procesima, te takvim pristupom lokalne vlasti pokazuju kakav odnos imaju ka ovoj populaciji. Mjesta za napredak ima i treba ga tražiti i mimo zakonskih okvira, te češće na nivou lokalnih samouprava organizovati druženja, konsultacije i debate sa mladima”, poručio je Živko Ćetojević, generalni sekretar Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Praksa i teorija nisu usklađene

Ono što zakoni predviđaju je minimum učešća mladih, a u praksi je zapravo vidljivo da ni taj minimum često nije ispoštovan.

“Zakonska rješenja su omogućila minimume za učešće mladih ljudi u procesima odlučivanja. Mi vidimo priliku da mladi pored uključenosti u rad komisije za pitanja mladih budu uključeni i u rad drugih radnih tijela i komisija koja donose odluke ili mišljenja direktno vezana za život mladih ljudi. To mogu biti komisije za stipendiranje, poduzetništvo i slično. Zakonsku obavezu formiranja komisija za mlade, jedinice lokalne samouprave su uglavnom ispunile. Međutim, problem ovih komisija se ogleda u njihovom sastavu, gdje nažalost nema predstavnika omladinskih organizacija, odnosno lokalnih vijeća mladih”, dodala je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije BiH.

Uključenost mladih u procese donošenja odluka se ne ogleda isključivo kroz direktni ulazak u lokalno vijeće/skupštinu, ili rad u određenoj komisiji pri tom tijelu. Kako su pojasnili, ova populacija se često u procese donošenja odluka uključuju kroz komunikaciju i konsultacije.

Veliki broj općina i gradova imaju službenike/ce za mlade ili osobe koje su odgovorne za pitanja mladih u tim zajednicama ali nemaju komisiju za pitanje mladih pa je sasvim jasno da je u tim zajednicama glas mladih slabo zastupljen. Ove osobe predstavljaju kontakt tačke, i trebale bi predstavljati sponu između mladih i vlasti.

“Analiza implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu pokazala je da 45 jedinica lokalne samouprave ima službenika/cu za mlade, s tim da samo njih 16 imaju certifikat prepoznat od strane nadležnog ministarstva. Službenici, referenti ili službe za mlade postoje uglavnom i u zajednicama u Republici Srpskoj. Ono što je bitno naglasiti jeste da su za razliku od Republike Srpske, službenici za mlade u Federaciji Bosne i Hercegovine i zakonska obaveza”, podsjetila je Dizdarević.

Poručili su da je participacija mladih jedan od vodećih principa i Opće deklaracije o ljudskim pravima te je jako bitna za proces demokratizacije i za razvoj svake zemlje.

“Kada mlade ne konsultujemo oko politika koje se njih tiču rizikujemo da imamo loše politike koje ne odgovaraju na sve veće probleme u društvu, a ako ih ne uključujemo u proces odlučivanja, ne možemo očekivati da i oni budu aktivan dio promjene koju želimo postići, dodaju predstavnici krovnih tijela za mlade u BiH. Pozivaju nadležne organe u BiH da hitno stvore uslove za formiranje komisija za pitanja mladih u svakoj lokalnoj zajednici, a kako bi i mladi ljudi konačno odlučivali o pitanjima koja su važna za njih te kako bi učestvovali u kreiranju bolje budućnosti za sve”, zaključili su na kraju.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE