Mladi u BiH traže mjesto u društvu koje ih često ne razumije

Iako se položaj mladih u Bosni i Hercegovini razlikuje od zajednice do zajednice, mladi se generalno i dalje suočavaju s nizom prepreka, od slabog utjecaja na procese odlučivanja, do brojnih nedostataka i slabosti u obrazovanju te pitanjima podrške mentalnom zdravlju.

Mladi u BiH su u nezavidnom položaju i njihov glas se i dalje ne čuje dovoljno jasno.

Populacija mladih je nažalost u nekom vakumu u kojem ne mogu da pronađu uvijek svoje mjesto, pogotovo ako sada promišljamo o generaciji Z koju većina institucija ne razumije uopće, a ni mi koji radimo u nevladnom sektoru i onda tu dodatno kreiramo prepreku u razumijevanju i komunikaciji.

Govoreći o glavnim problemima mladih danas, ona naglašava da mladi konstantno ističu problem obrazovanja.

Mladi prepoznaju u obrazovanom sistemu nedostatak, naprimjer, stučne prakse ili da je ta praksa vrlo loše kvalitete, odnosno da im ne omogućava učenje koje je njima potrebno poslije za izlazak na tržište rada.

Dodatno, mladi ukazuju u kontekstu obrazovanja, nedostatke u okviru kurikuluma i njegove kvalitete, obima sadržaja ili programa koji oni uče, te smatraju da nije adekvatan za njihovo buduće zanimanje.

Pored obrazovanja, često prepoznaju korupciju kao jedan od problema koji je i dalje jako prisutan u našem društvu.

To daje i nadu da ćemo potencijalno imati generacije mladih ljudi i građana i građanki u Bosni i Hercegovini koji će biti otporniji ili spremni na borbu protiv negativnih pojava u našem društvu.

Kao još jedan od problem mladih navodi i mentalno zdravlje, navodeći da su nakon Covida mladi ovaj izazov prepoznali kao jedan od ključnih, jer vrlo često nemaju dovoljno prilika da pristupe psiholozima u svojim lokalnim zajednicama.

Naročito u nekim lokalnim zajednicama gdje škole ili zdravstvene institucije nemaju psihologa.

Mladi također imaju želju da učestvuju u procesima kao što su radne grupe za izradu strategija prema mladima ili nekih drugih javnih politika.

Problem nastaje jer mladi ne razumiju te procese, ne razumiju šta u kontekstu svoje uloge trebaju i mogu da urade.

Mladi ljudi sa kojima mi radimo žele biti dio procesa odlučivanja, čak vrlo dobro razumiju da ih institucije ne pozivaju, da nisu uključeni i sami napominju da oni ne znaju kako učestvovati u procesima odlučivanja.

Kao pozitivan primjer rada s mladima, ona ističe saradnju Instituta za razvoj mladih KULT s Općinom Sanski Most koja je u protekle dvije godine donijela različite vidove podrške mladima u lokalnoj zajednici.

Institut je podržao Općinu Sanski Most na primjer u nužnosti da imaju omladinski centar u toj lokalnoj zajednici, da imaju plaćenu praksu za srednjoškolce, da uspostave sisteme podrške.

Kao poruku mladima koji ne vide perspektivu u BiH, Banjalučkić je poručila na Međunarodni dan mladih da ipak koriste sve prilike koje imaju u BiH i da uče da grade svoje vještine, znanja te budu aktivni građani i građanke, aktivni mladi ljudi čiji će se glas čuti u javnosti.

Vjerujem da mladi ljudi imaju perspektivu u BiH, iako ona uvijek nije na očigled svima nama, iako i dalje svjedočimo vrlo sporom radu institucija vlasti u osiguravanju uvjeta za mlade.

Međunarodni dan mladih se obilježava svake godine 12. augusta, a zamišljen je kao prilika da se na taj dan skrene pažnja na kulturna i pravna pitanja o mladima širom svijeta.

Prvi Međunarodni dan mladih obilježen je 12. augusta 2000. godine.