MMF: Sljedeće godine osjetan globalni ekonomski pad

MMF: Sljedeće godine osjetan globalni ekonomski pad

Međunarodni monetarni fond smanjio je svoju prognozu globalnog rasta za 2023. usljed brojnih pritisaka zbog rata u Ukrajini, visokih cijena energije i hrane, inflacije i naglog rasta kamatnih stopa, upozoravajući da bi se uslovi mogli značajno pogoršati sljedeće godine.

Fond je saopćio da njegove najnovije prognoze o svjetskoj ekonomiji pokazuju da će se trećina svjetske ekonomije vjerovatno smanjiti do sljedeće godine, što će označiti otrežnjujući početak prvog godišnjeg sastanka MMF-a i Svjetske banke u posljednje tri godine, prenosi Reuters.

– Tri najveće ekonomije, Sjedinjene Države, Kina i zemlje eurozone nastavit će da imaju zastoje – rekao je glavni ekonomista MMF-a Pierre – Olivier Gourinchas u saopćenju.

– Ukratko, najgore tek dolazi, a mnogim ljudima 2023. će biti kao recesija – kazao je on.

Rast globalnog BDP-a

MMF je saopćio da će rast globalnog BDP-a sljedeće godine usporiti na 2,7 posto, u poređenju s prognozom od 2,9 posto u julu, jer više kamatne stope usporavaju američku ekonomiju, Evropa se bori sa skokovima cijena gasa, a Kina se bori sa kontinuiranim “lockdownom” zbog COVID – 19 i slabljenjem sektora nekretnina.

Fond zadržava svoju prognozu rasta za 2022. na 3,2 posto, što odražava jaču proizvodnju od očekivane u Evropi, ali slabiji učinak u Sjedinjenim Državama, nakon velikog globalnog rasta od šest posto u 2021.

Rast u SAD-u ove godine iznosit će slabih 1,6 posto – pad od 0,7 procentnih poena u odnosu na juli, što odražava neočekivano smanjenje BDP-a u drugom kvartalu. MMF je svoju prognozu rasta u SAD-u za 2023. zadržao nepromijenjenom na jedan posto.

Zvaničnik američkog ministarstva finansija rekao je prije objavljivanja prognoza MMF – a da američka ekonomija “ostaje prilično otporna, čak i suočena s nekim značajnim globalnim preprekama”.

Vrhunac od 9,5 posto

MMF je saopćio da je njegova perspektiva podložna delikatnom balansiranju centralnih banaka u borbi protiv inflacije bez previše drastičnih mjera, što bi moglo gurnuti globalnu ekonomiju u “nepotrebno tešku recesiju” i uzrokovati poremećaje na finansijskim tržištima i poteškoće za zemlje u razvoju. Ali je jasno ukazao na kontrolu inflacije kao veći prioritet.

Fond predviđa da će glavna inflacija potrošačkih cijena dostići vrhunac od 9,5 posto u trećem kvartalu 2022. godine, da bi se smanjila na 4,7 posto do četvrtog kvartala 2023. godine.

Kombinacija šokova uključujući skok cijena nafte od 30 posto u odnosu na trenutne nivoe mogla bi znatno smanjiti izglede, navodi MMF, gurajući globalni rast na jedan posto sljedeće godine – nivo povezan sa velikim padom realnih prihoda.

Ostale komponente ovog potencijalnog scenarija uključuju nagli pad investicija u kineskom sektoru nekretnina, veliko pooštravanje finansijskih uslova uzrokovano depresijacijom valute na tržištima u razvoju i smanjenjima snaga na tržištima rada što rezultira nižim potencijalnim proizvodom.

MMF je postavio na 25 posto vjerovatnoću da će globalni rast u narednoj godini pasti ispod dva posto – fenomen koji se dogodio samo pet puta od 1970. – i navodi da postoji više od 10 posto šanse za smanjenje globalnog BDP-a.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE