Moć muškarcima, ženama mrvice: Tek 30 političarki naspram 193 političara na čelu izbornih listi u BiH

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH zvanično objavila ovjerene kandidatske liste za predstojeće opće izbore, analiza strukture predloženih imena ponovo je u prvi plan gurnula hronični problem domaće političke scene, marginalizaciju žena na ključnim pozicijama moći.

Iako Izborni zakon BiH obavezuje političke stranke da na svojim listama osiguraju minimalno 40 posto manje zastupljenog spola, ta zakonska obaveza, kada su žene u pitanju, u praksi se pretvorila u puko ispunjavanje forme, dok su stvarna politička moć i vidljivost ostali rezervisani za muškarce.

O tome svjedoči i broj žena koje su dobile šansu da budu na broju 1 na listi, odnosno njihove nositeljice, a što ponovo šalje poražavajuću poruku o rodnoj ravnopravnosti u bh. politici.

Apsolutna dominacija muškaraca

Naime, od ukupno 223 ovjerene redovne liste na državnom, federalnom i kantonalnom nivou, muškarci se nalaze na čelu 193 liste, dok su žene postavljene kao nositeljice na 30 listi. Prevedeno u procente, muškarci drže apsolutnu dominaciju sa 86,5 posto čelnih pozicija, dok je ženama prepušteno skromnih 13,5 posto mjesta na broju jedan.

Ako se zna da je pozicija na listi od presudnog značaja jer nosioci lista privlače najveću pažnju medija, imaju najveću vidljivost u kampanji i psihološki privlače najveći broj glasova birača, što im garantuje direktne mandate, onda se može reći da su muškarci i na predstojećim izborima privilegovani.

Da se u praksi radi o svjesnom guranju žena u političku sjenu, pokazuje i dublja analiza unutar samih političkih partija, ali i pregled onih rijetkih kandidatkinja koje su uspjele doći do samog vrha liste.

Političku utrku za najviše državne funkcije s prvog mjesta od žena predvode Darijana Filipović u ime HDZ-a BiH i Željka Cvijanović u ime SNSD-a za Predsjedništvo BiH, dok se Begija Smajić u ime Stranke za BiH bori za poziciju predsjednice/potpredsjednice RS.

Ženama forma, muškarcima moć odlučivanja

Na nivou Parlamentarne skupštine BiH, poziciju broj jedan na redovnim listama osigurale su Šeherzada Delić i Sabina Ćudić u ime Naše stranke, zatim Borjana Krišto u ime koalicije okupljene oko HDZ-a BiH, Edina Abdić Pleho kao kandidatkinja Laburističke stranke, Lejla Adžemović u ime Republikanaca BiH, Slavica Smiljanić na listi SNSD-a, Aida Baručija u ime Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad, te Nataša Miljanović-Zubac u ime koalicije Draška Stanivukovića i PSS-a.

Za Parlament Federacije BiH, redovne liste od žena predvode Elvira Abdić Jelenović (Laburisti), Nihada Okanović i Elzina Pirić (koalicija NES, PDA, Naprijed!), Daniela Miloš (koalicija HDZ BiH), Azra Sinanović (Snaga naroda) i Armina Jahić (Republikanci).

U Narodnoj skupštini RS prva mjesta na redovnim listama drži pet pripadnica ljepšeg spola.

Jelena Trivić, Sonja Dimitrić i Dragica Lazić u ime Narodnog fronta, Maja Dragojević-Stojić u ime koalicije PSS-PDP, te Mira Simanić u ime pokreta VNS.

Na kantonalnom nivou, žene koje predvode stranačke liste su Zinajda Hadžić (SDA) u Unsko-sanskom kantonu, Vedrana Andrić (HDZ 1990) u Tuzlanskom kantonu, Behija Kulović (Naša stranka) i Amra Babić (Narod i pravda) u Zeničko-dobojskom kantonu, Aida Obuća (SDA) i Zerina Hubjer-Bejtić (Mladi i razvoj) u Bosansko-podrinjskom kantonu, Almasa Brkić (SBB) u Srednjobosanskom kantonu, Sanela Dilberović (SBB) i Aida Sirbubalo (DF) u BPK-a Goražde, Duška Jurišić (Naša stranka) u Kantonu Sarajevo, te Dragana Damjanović (Srpski nacionalni pokret FBiH) u Kantonu 10.

Ovaj pregled od ukupno 33 žene na vodećim ili predsjedničkim pozicijama, nasuprot stotinama muškaraca koji predvode izborne liste, još jednom ogoljava činjenicu da bh. lideri ženski politički angažman i dalje posmatraju kroz formu ispunjavanja zakonskih obaveza, dok suštinsko donošenje odluka i vodeće pozicije ostaju unutar strogo muškog političkog kruga.