Mogu li električna vozila biti dugoročni odgovor na rast cijena goriva?

Američki vojni sukob s Iranom ponovo je uzdrmao globalna tržišta nafte i gurnuo cijene goriva iznad tri KM u manje od 15 dana. Kao i uvijek, kad gorivo poskupi, skaču i cijene svega ostalog, a vozači počinju intenzivnije tražiti alternative. Da li su električna vozila adekvatan odgovor na to?

Online pretrage za električnim vozilima bude sve više interesa među vozačima. 

Sličan obrazac vidjeli smo 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu. Tržište se tada ustabililo kroz nekoliko mjeseci, pa se interes za električnim automobilima rapidno smanjio. Međutim, to je kod pojedinaca ostavilo traga.

U iščekivanju da Vijeće ministara BiH reaguje, na način da smanji ili privremeno ukine akcize na naftne derivate, pitanja koja se sada opet nameću nisu samo kratkoročna nego i suštinska. Hoće li skupi benzin ili još skuplji dizel potaknuti ljude da kupuju više električne automobile? Mogu li električna vozila zaista biti odgovor na naftne šokove koji se vraćaju u sve kraćim periodima?

Odgovor nije jednostavan

S jedne strane, električna vozila nude nešto što benzinci ne mogu – sigurnost cijene energenta. Vlasnici električnih vozila jednostavno nisu izloženi kolebanjima na naftnim berzama. U kombinaciji s obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela, trošak prijevoza postaje predvidiv i znatno niži od benzina i dizela.

S druge strane, kritičari upozoravaju da električna vozila nisu strukturalni lijek za ovisnost o nafti. Primjer Kine to jasno ilustruje. Unatoč milionima jeftinih električnih vozila na cestama, potrošnja nafte tamo i dalje raste, jer nafta ne služi samo autoindustriju, nego i kao sirovina za petrohemijsku industriju, plastiku i niz drugih proizvoda.

Cijene dizela najviše pogađaju vozače, a takvih vozila je najviše registrovano u BiH (Foto: I. Š./Klix.ba)

Tržišni kontekst se mijenja u EU, ali ne i u BiH

Situacija na tržištu dodatno je zamršena. Ukidanje poreznih olakšica za električna vozila činilo se da ostavlja trag, ali prodaja električnih automobila u Evropi u 2026. godini snažno raste – i to u kontrastu s ostatkom svijeta.

U januaru 2026. električna vozila dostigla su tržišni udio od 20 posto u Evropi. To je dvostruko više nego prije samo tri godine. Produženi period skupog goriva pojačava interes kupaca što bi moglo izazvati manjak pristupačnih električnih modela na tržištu.

Međutim, mi u BiH nemamo ni približnu infrastrukturu punionica s kojom bi zadovoljili ovo mikro tržište, a nemamo ni strategiju, niti stabilnost poticaja. Nemamo ni pristupačne cijene koje imaju kupci u EU zbog raznoraznih olakšica. To znači da nabavka baterijskog vozila u današnje vrijeme ima smisla samo ako se možete osloniti na vlastite resurse, a broj takvih korisnika se svodi na entuzijazam.

Pitanje je koliko će trebati vremena da se cijene stabilizuju (Foto: S. S./Klix.ba)

Ovisnost o nafti

Električna vozila jesu dio odgovora – ali ne i finalno rješenje za transport. Za pojedinca koji se svakodnevno vozi na kraćim rutama, električni auto pruža stvarnu zaštitu od nestabilnih cijena goriva i dugoročno je isplativo. Na globalnom nivou, masovni prelazak na električna vozila mogao bi smanjiti geopolitičku moć naftnih država i povećati energetsku nezavisnost.

Ipak, sama elektrifikacija transporta neće ukloniti naftne šokove dok god nafta ostaje nezamjenjiva sirovina u industriji. Pravi odgovor leži u kombinaciji mjera: elektromobilnosti, diversifikaciji izvora energije i smanjenju sistemske ovisnosti o fosilnim gorivima u svim sektorima, a ne samo u saobraćaju.

Dugoročna strategija je nešto što kod nas ne funkcioniše ni u jednom sektoru, pa se sve svodi ad hoc rješenja. Znači, bh. tržište neće još zadugo vidjeti veći broj električnih automobila na cestama. Možemo samo tražiti neku drugu soluciju. Navikli smo na to!

Klix