Mogu li mladi političari zaustaviti odlaske iz BiH: Spremni ponuditi rješenja institucijama

Problem odlaska mladih iz zemlje jedan je od gorućih u Bosni i Hercegovini. I dok se svi zanimaju za brojke koliko je ljudi napustilo državu, malo ko brine o konkretnim reformama koje bi mogle donijeti promjene i zadržati mlade u BiH. Podatak Unije za održivi povratak kako je BiH od početka godine napustilo 30 hiljada ljudi izazvao je burne reakcije javnosti. Jedni pozivaju na borbu za bolje dane u zemlji, a drugi podržavaju odlazak.

Mladi političari o rješenjima

Protekle dvije godine mladi političari iz devet parlamentarnih stranaka, okupljenih pod imenom Grupa 9, u partnerstvu s Nacionalnim demokratsim institutom u BiH pripremao je niz rješenja kojima žele poboljšati ambijent života mladih u BiH.

Oni će svoja rješenja predstaviti na trodnevnoj konferenciji “Emigracije mladih iz zemalja Zapadnog Balkana – rješenja kroz politike” koja je počela u petak u Sarajevu. Pričaju nam kako je cilj da neki od njihovih prijedloga dospiju u parlamentarnu proceduru te u konačnici donesu promjene.

“Naš dokument sastoji se od kratkoročnih i dugoročnih mjera u vezi sa zapošljavanjem mladih. Neke od kratkoročnih mjera svakako su davanje poticaja za zapošljavanje mladih, davanje određenih obuka, a među dugoročnim mjerama je dualni obrazovni sistem koji nam je prijeko potreban. Ja ne bih bio ovdje da ne vjerujem da mladima u BiH sutra može biti bolje. Mladi trebaju biti aktivni u svim sferama društva i vjerujem da će nam u skorije vrijeme biti puno bolje”, kazao nam je Ante Kelavić, član Grupe G9 i predstavnik HDZ-a.

Irhana Čajdin iz SDP-a govori nam da su mladi političari kroz dvogodišnje istraživanje došli do zaključka kako su najveći problemi odlaska mladih ekonomska situacija i slaba mogućnost za zapošljavanjem.

“Mi namjeravamo razgovarati sa zastupnicima iz Parlamenta BiH kako bismo došli do zaključaka koji se mogu uputiti u parlamentarnu proceduru. Problem BiH je neusaglašen sistem i brojni nivoi vlasti. Od lakalnog do državnog nivoa mi nemamo institucije koje se baš bave mladima, tako da nemamo ministarstvo na državnom nivou. Mi smatramo kako moramo na državnom nivou imati instituciju koja će se baviti pitanjima mladih”, rekla nam je Čajdin.

Slušati ideje mladih

Američki ambasador Eric Nelson također se odazvao konferenciji o problemu odlaska mladih u Sarajevu. On je istakao kako je najveća prednost BiH što su njeni mladi naraštaji spremni za promjene. Kako kaže, među brojnim pitanjima sa kojima se BiH suočava, od vitalne važnosti je kako osnažiti mlade da iskoriste svoje talente, vještine i ideje.

“Stalno slušam od mladih o stvarima koje ih frustirraju. Oni vide koliki je potencijal ove zemlje i koliko se on traći. Oni žele bolju i kvalitetniju budućnost u kojoj će moći realizovati vlastite potencijale. Umorni su od praznih obećanja i stalnih tenzija. Žele mogućnost da se povežu i da komuniciraju sa svojim vršnjacima kako u cijeloj zemlji, tako i u inostranstvu te žele bolji obrazovni sistem. Oni žele sigurnost, izvjesnost, pravdu i vladavinu prava. Ovaj naraštaj u BiH razumije da je ova prekrasna zemlja isto tako bogata prirodnim resursima koliko i talentovanim ljudima i da može jednog dana biti sjajna. Vrijeme je da slušamo ideje mladih i njihove ideje te da im pomognemo da prave planove koji neće značiti bijeg u Evropsku uniju, već one koji će Evropsku uniju dovesti u BiH”, rekao je Nelson.

S druge strane, na konferenciji član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako je SDA učinila sve što je mogla te kako nije sve u njenim rukama. On je svjestan kako mladi u BiH žele politički sistem u koji će vjerovati te kako političari imaju odgovornost da im to obezbijede.

“Moramo učiniti sve da imamo stabilan politički sistem u koji će mladi ljudi vjerovati i u kojem će moći osnivati svoje porodice i živjeti od svoga rada. U ovoj državi nije sve do SDA, već i do drugih političkih aktera koji imaju neke druge agende kada je BiH u pitanju. Ja sve vrijeme apleliram na sve političare da svojim izjavama ulijevamo povjerenje u ovaj sistem, da ga mirno gradimo, a ne da upotrebljavamo remetilačku zapaljivu retoriku koja samo dodatno pospješuje stvari u negativnom smislu”, rekao je Džaferović.

Problem odlaska mladih iz zemlje nije izražen samo u BiH, već u cijeloj regiji. Nenad Konstatinović iz organizacije Srbija 21, govorio je o katastrofalnim podacima istraživanja o odlasku mladih iz Srbije koje je provela ova organizacija.

“Milion i 200 hiljada ljudi ili 22 posto građana Srbije je razmišljalo ili razmišlja da ode iz zemlje. Kada to prelomimo na starosnu strukturu, 35 posto mladih starosti do 29 godina hoće da odu iz zemlje. Ukoliko se nešto takvo i desi, onda nemamo nikakvu budućnost. S obzirom na ono tšo se dešava i u Hrvatskoj i Bugarskoj, nije dovoljno ući u Evropsku uniju da bismo ljude zadržali. Kako padaju barijere, naši ljudi odlaze još više u inostranstvo. Ono što mi moramo promijeniti je ono što nam kažu ljudi iz dijaspore, a to je zašto oni neće nikada da se vrate. A oni to ne žele jer žive u uređenoj državi, gdje postoji perspektiva, gdje postoji izvjesnost i predvidivost, što najviše ističu. Moramo shvatiti koji su razlozi odlaska mladih da bismo se mogli baviti tim najvećim političkim i društvenim problemom u zemljama bivše Jugoslavije”, kazao je Konstatinović te dodao kako Srbija ne poduzima gotovo ništa ka putu rješavanja ovog problema.

Koliko će bh. parlamentarci poslušati glas mladih političara ostaje da vidimo, kao i da li će njihove mjere donijeti promjene. Mladi iz Grupe G9 nakon trodnevne konferencije odmah planiraju započeti s implementacijom njihovih rješenja.

Klix.ba