Moraju li trgovci pored voća i povrća navesti zemlju porijekla kako bismo znali šta kupujemo?

Svakodnevno u javnosti možemo čuti apele poljoprivrednika, voćara, upućene građanstvu da kupuju domaće i time podrže njihov rad. Međutim, kada uđete u bilo koji tržni centar, na rafama za voće i povrće ne možete pored proizvoda pročitati porijeklo, tako da građani ne znaju čiju robu kupuju.

Tu je samo naziv proizvoda, kod i broj koji vam koristi da biste izvagali uzeto voće ili povrće.

Ne deklarišu porijeklo, to je posao za inspekciju

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže kako su trgovci dužni istaći porijeklo proizvoda, a isto su nam potvrdili i u inspekciji.

– To što uz krompir, luk, jabuke ne deklarišu porijeklo, to je posao za inspekcije. Deklaracija mora postojati. Ako je krompir iz Glamoča, mora pisati da je glamočki krompir, mora postojati potvrda za to, certifikat, porijeklo. To je do inspekcija i tržnih centara. To bi morali da ispoštuju. Tu je i ona oznaka sa zvjezdicom “kupujmo domaće” postoji godinama, ali ni ja ne primijetim da je stavljaju uz domaće proizvode – kazao je Bićo.

U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo objašnjavaju da svrha pružanja informacija o hrani jeste potreba većine potrošača da na osnovu informisanosti naprave izbor koju hranu žele kupiti.

– Trgovci su dužni u promet stavljati samo potpuno, odgovarajuće i propisno deklariranu hranu (voće i povrće). Neki od obaveznih podataka za hranu su naziv i adresa subjekta pod čijim nazivom se hrana stavlja na tržište. Ili ako taj subjekt nije registrovan u BiH, navodi se uvoznik i njegova adresa, država porijekla ili mjesto porijekla hrane. Članom 69. Zakona o hrani određena je novčana kazna od 25.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravnu osobu koja pušta na tržište nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklariranu hranu i novčana kazna od 1.250,00 KM do 2.500,00 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi – navodi Vildana Brdarić, portparolka Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Dodaje kako uočene nepravilnosti kupci mogu prijaviti KUIP KS.

Kako ću znati koji je kineski luk?

– Ja kod odlaska u kupovinu uvijek kupujem domaće proizvode, ali kako da znam da li je neka jabuka iz Goražda, Sarajeva ili je uvozna? Nema zemlje porijekla. Isto je i sa krompirom, tikvicama… Recimo, svi upozoravaju da ne kupujemo kineski bijeli luk jer je štetan, a kako da znam da je kineski? Ili kako da znam je li krompir egipatski ili domaći. Jednom prilikom sam taman izvagala krompir i slučajno saznam da je iz Egipta. Odmah sam ga vratila. Pored toliko našeg kvalitetnog krompira, oni u tržnom centru prodaju egipatski. Trgovci treba da se natjeraju da pored voća i povrća stave gdje je uzgojeno – kaže Sarajka Hana Duboković.