Most koji je preživio imperije i nadživio svoje rušitelje: Priča o obnovi Starog mosta koja je ujedinila svijet

Na današnji dan, 23. jula 2004. godine, nakon više od deset godina od njegovog rušenja, svečano je otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru – jedan od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine, kulturni spomenik od svjetske važnosti i duboko emotivno mjesto povezivanja, pamćenja i otpora.

Obnova Starog mosta bila je daleko više od tehničkog građevinskog poduhvata. Bila je to poruka svijetu da se, uprkos ratu i rušenju, može ponovo graditi, i to ne samo kamen, već i povjerenje među ljudima.

Svečanosti otvaranja 2004. godine prisustvovali su brojni domaći i međunarodni zvaničnici, uključujući princa Charlesa, predsjednike Hrvatske i Italije, premijere brojnih zemalja, kao i više od 600 akreditovanih novinara iz cijelog svijeta.

Izvorni Stari most sagrađen je između 1557. i 1566. godine, u vrijeme kada je Osmansko Carstvo bilo na vrhuncu svoje moći pod vladavinom sultana Sulejmana Zakonodavca. Prema predaji, na gradilište je poslan Mimar Hajrudin, učenik slavnog Mimara Sinana, iako je sam Sinan navodno procijenio da je gradnja na tom mjestu nemoguća.

Uprkos toj sumnji, Hajrudin je uspio izgraditi jedno od najvećih inženjerskih čuda tog doba – most sa jednim lukom, raspona od 29 metara, koji je premošćavao Neretvu bez ikakvih stubova u vodi. Most je bio širok četiri metra, a njegova luka debela svega 77 centimetara.

Korišten je lokalni kamen tenelija iz obližnjih kamenoloma, a spojnice među blokovima su se učvršćivale željeznim stezaljkama i rastaljenim olovom. Trošak izgradnje iznosio je 300.000 akči.

Čuveni osmanski hroničar Evlija Čelebija u 17. stoljeću zapisao je kako je most umjetničko djelo koje sve građevinare svijeta dovodi u šah-mat, pokazujući koliko je ova građevina zadivila savremenike.

Stari most je više od četiri stoljeća prkosno povezivao dvije obale Neretve i Mostar učinio prepoznatljivim širom svijeta. Sve do 9. novembra 1993. godine, kada su ga srušile snage Hrvatskog vijeća obrane HVO tokom opsade Mostara.

Barbarski čin rušenja izazvao je šok širom svijeta, a tadašnji lider tzv. HRHB Mate Boban je Franji Tuđmanu izjavio da je most sam pao usljed kiša, što je kasnije demantirano snimcima koji su zabilježili njegovu destrukciju topovskim projektilima.

Obnova je započela 7. juna 2001. godine, a završena je tri godine kasnije. Bio je to jedan od najambicioznijih i najemotivnijih projekata poslijeratne obnove u svijetu.

Sporazum o obnovi potpisan je još 1999. godine, a predvodile su ga UNESCO, Grad Mostar i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Formirana je posebna Agencija za obnovu Starog mosta PCU, kojom su rukovodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić.

U projekt su se uključile brojne međunarodne institucije i države: Svjetska banka koja je po prvi put u historiji odobrila kredit za kulturno naslijeđe, UNESCO, Aga Khan Trust for Culture, Svjetski fond za spomenike WMF, Italija, Turska, Hrvatska, Nizozemska, Francuska, Razvojna banka Vijeća Evrope i druge.

Ukupna vrijednost radova procijenjena je na oko 15,5 miliona dolara.

Prva faza rekonstrukcije uključivala je pripremu terena i vađenje izvornih kamenih blokova iz korita Neretve – taj posao obavila je inženjerska jedinica mađarske vojske. Druga faza obuhvatila je uklanjanje privremenog mosta i samu rekonstrukciju, koju je predvodila turska firma ER-BU, dok je španska vojska uklonila privremenu konstrukciju.

Posebno je zanimljivo da je za rekonstrukciju korišteno 1.088 kamenih blokova tenelije iz kamenoloma Mukoša, koji su ručno obrađeni na osnovu fotogrametrijskih snimaka mosta. Projekt je izradila italijanska firma General Engineering iz Firence, dok je nadzor povjeren dubrovačkoj firmi OMEGA Engineering.

Kamenje se spajalo pomoću vapnenog morta, olova i izolacije na bazi gline i boksita – tehnologije slične onima korištenim u 16. stoljeću. Laboratorijska ispitivanja materijala vršili su instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.

Prvi kamen u obnovljeni luk mosta postavljen je 14. aprila 2003. godine, a završni 20. augusta iste godine. Godinu dana kasnije, 23. jula 2004. godine, obnovljeni Stari most je svečano otvoren.

Na dan otvorenja Mostar je bio centar svijeta – u grad je sletjelo 22 aviona, događaj je prenosilo više od 28 televizijskih kuća, uključujući CNN, a prisustvovalo je preko 600 novinara i fotoreportera.

Godinu dana kasnije, 15. jula 2005. godine, Stari most je uvršten na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine. Time je potvrđeno njegovo univerzalno značenje kao mjesta koje nadilazi geografiju, historiju i naciju.

Nobelovac Ivo Andrić je napisao: Most je važniji od kuća, svetiji od hramova, jer je svačiji i prema svakom jednaki.