Može li Bosna i Hercegovina adekvatno odgovoriti na cyber napade?

Neotkrivanje počinilaca ostaviće prostor za izazivanje panike, ali i nesigurnosti, posebno ako se serija dojava o mogućim bombama nastavi, poručuju sudski vještaci iz ove oblasti. Istovremeno, Federalna uprava policije je potvrdila – sve dojave o bombama su lažne, napominjući da već radi na prikupljanju podataka i izvan naše zemlje. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske bez novih detalja. Dok istrage traju, štetu, ali i posljedice trpe najranjivije kategorije – pacijenti i djeca, objavio je BHRT.

Nakon što su pojedine lažne dojave okarakterizirane kao krivična djela, pa i djelo terorizma, detalja iz MUP-a Republike Srpske nema. U međuvremenu se oglasila Federalna uprave policije – lica koja su upućivala lažne dojave za registraciju e-mail računa su koristila web domene u vlasništvu stranih kompanija.

“U tom se pogledu za otkrivanje počinilaca koriste kapaciteti međunarodnih policijskih organa, Interpola i Europola. Sagledavajući okolnosti navedene protivpravne aktivnosti, čije su mete institucije i javni objekti u Bosni i Hercegovini, ne predstavljaju izolovan slučaj jer je isti i u susjednim zemljama”, kaže glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska.

Dojave u svim institucijama, nakon izvršenih provjera, pokazale su se lažnim, međutim, poremećen je tok njihovog rada. Posljedice su vidljive, ranije u školama, a sada u bolnicama i pravosudnim institucijama. Postavlja se pitanje, može li se i kako to nadoknaditi?

“Ta dojava je obustavila rad operacionih sala, morali smo da izvodimo pacijente napolje. Oni koji su najteži i pod aparatima nisu mogli. Ginekologija, trudnice, porodilje, mala djeca, pacijenti s teškim bolestima su izvođeni na polje. Nositi stalke, infuzije, to je zaista zločin i onaj ko je to uradio zaslužuje najveću kaznu”, smatra liječnik UKC RS Nenad Stevandić.

“S jedne strane, onemogućava se rad državnih institucija, onemogućava se rad zdravstvenih institucija. Nešto čije bi nefunkcioniranje moglo ugroziti živote i nanijeti svaki vid štete. Mi ne znamo šta će biti sljedeće. Na koji se način mi kao država brinemo o nečemu što se zove kritična infrastruktura i kritična informacijska struktura”, mišljenja je stručnjak za informacionu sigurnost Haris Hamidović.

Ovakva situacija pokazuje da Bosna i Hercegovine nije spremna odgovoriti na incidente u cyber prostoru. Nivo spremnosti, u odnosu na zemlje Evropske unije, izuzetno je nizak, a slučajeve je sve teže istražiti, poručuje sudski vještak iz IT sektora.

“Ljudi sa malo više iskustva znaju koristiti i VPN i Torove i znaju sakriti svoju adresu i kreirati fake account na nekim udaljenim mail serverima, sve da bi doveli do toga da istraga traje što duže i da što teže neko dođe do njih”, objašnjava sudski vještak za digitalnu forenziku Vahidin Đaltur.

Ako prijeteće poruke dolaze sa servera širom svijeta, Bosna i Hercegovina putem međunarodno-pravne pomoći mora zatražiti dostavu informacija. Međutim, BiH je jedina zemlja u Evropi koja na državnom nivou nije uspostavila Odjeljenje za specijalno djelovanje u digitalnom okruženju, tzv. CERT.