Može li dijaspora preokrenuti neke izborne rezultate: U CIK stiglo oko 28.000 glasova iz inostranstva, sutra ističe rok za prijem koverata

U Centralnu izbornu komisiju BiH do jučer je stiglo oko 28.000 paketa glasača iz dijaspore koji su svoje pravo iskoristili glasanjem putem pošte, potvrđeno je za Raport u CIK-u BiH.

Prvi i najvažniji uslov da ovi glasovi budu prihvaćeni i uzeti u obzir jeste da su poslani s važećim poštanskim pečatom najkasnije do dana izbora, odnosno 4. oktobra. Svi ti paketi moraju fizički pristići u sjedište CIK-a najkasnije pet dana od dana održavanja izbora, što znači da krajnji rok za prijem koverata ističe sutra, u petak, 9. oktobra.

Glasovi mobilnih timova

Paketi koji prođu ovu administrativnu provjeru bit će pripremljeni za zvanično brojanje unutar Glavnog centra  u Sarajevu naredne sedmice.

Podsjećamo, za glasanje izvan BiH za ove izbore bilo je registrovano ukupno 48.078 birača. Od tog broja, za glasanje putem pošte odobren je upis za 45.457 birača, dok je preostali dio građana registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

I glasovi iz dijaspore su morali ispuniti pravilo da je birač morao glasati crnim flomasterom, jer i ovi glasovi će proći brojanje kroz optičke skenere, a i ručno brojanje zbog usporedbe rezultata.

Paralelno sa verifikacijom glasova putem pošte, u toku je i obrada glasova birača koji su na redovnim biračkim mjestima glasali putem nepotvrđenih glasačkih listića, kao i glasova prikupljenih putem mobilnih timova.

S obzirom na to da su razlike u broju glasova unutar pojedinih kantonalnih i federalnih lista izuzetno male, glasovi iz dijaspore i sa terena mogli bi donijeti presudne mandate i direktno uticati na formiranje budućih parlamentarnih većina.

Raniji primjeri preokreta izbornih rezultata

Da glasovi iz inostranstva imaju snagu da potpuno prekroje izbornu mapu pokazalo se na Općim izborima 2022. godine, kada je dijaspora direktno prelomila nekoliko ključnih mandata.

Najizraženiji primjer bio je izbor za potpredsjednika RS, gdje je nezavisni kandidat Ćamil Duraković odnio pobjedu nad Senadom Bratićem koji je prije dodavanja glasova iz dijaspore bio u prednosti, ali na kraju je pobijedio Duraković.

Na ovogodišnjim izborima, za potpredsjednika RS vodi SDA-ov Ramiz Salkić, s nešto više od 3.000 glasova u odnosu na Durakovića, a već naredne sedmice će se znati hoće li Salkić potvrditi prednost ii može doći do preokreta.

Glasovi iz inostranstva bili su na prošlim izborima ključni jezičak na vagi koji je koaliciji ‘Pokret za državu’ u NSRS na prošlim izborima osigurao pet mandata NSRS, kao i presudni državni mandat za SDA-ovog kandidata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Na ovogodišnjim izborima ‘Koalicija za državu’ koju čini više probosanskih stranaka nije prešla izborni prag za ulazak u NSRS, a drugi put od Dejtonskog sporazuma do danas nema ni jednog zastupnika SDA iz RS u Državnom parlamentu, pa se očekuje da to promijene upravo glasovi iz dijaspore.

Također, glasovi iz dijaspore su  utjecali na dosadašnjim izborima i na konačnu prevagu na kantonalnim listama u Federaciji BiH, pomjerajući kandidate s dna na vrh listi i krojeći raspodjelu onih posljednjih, ‘graničnih’ mandata koji su kasnije odlučivali o formiranju vlasti.