Može li dizel u BiH ponovo snažno poskupjeti? Šta se događa u SAD-u

Pedeset litara dizela, računato prema prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, prvog septembra koštalo je 171,50 KM. Tri sedmice kasnije, 22. septembra, za istu količinu trebalo je izdvojiti 187 KM. Razlika od 15,50 KM pokazuje koliko je gorivo već poskupjelo, prije bilo kakve odluke Washingtona o ograničavanju američkog izvoza.

Upravo je moguća američka intervencija otvorila pitanje slijedi li novi rast cijena. Međutim, iz Washingtona posljednjih dana stižu različite poruke: od razmatranja zabrane do razgovora o dobrovoljnom smanjenju izvoza i uvjeravanja predstavnicima industrije da potpune zabrane neće biti. Za razumijevanje rizika kojem je izložena BiH važno je razlikovati ono što je već odlučeno od mjera o kojima se tek pregovara.

Šta se zaista razmatra u Washingtonu?

Reuters je 25. septembra objavio da je američki ministar energetike Chris Wright kontaktirao rukovodioce velikih rafinerijskih kompanija kako bi ispitao mogućnost dobrovoljnog ograničavanja izvoza dizela. Prema izvorima agencije, administracija traži način da poveća količine dostupne domaćem tržištu, a da pritom ne izazove poremećaje koje bi mogla donijeti potpuna zabrana. Nije bilo jasno koje bi količine bile obuhvaćene niti kako bi takav dogovor funkcionisao.

Dan kasnije, 26. septembra, Bloomberg je izvijestio da je senator Ted Cruz predstavnicima rafinerijske industrije prenio uvjeravanja Bijele kuće da zabrane izvoza neće biti. Agencija se pozvala na osobe upoznate s privatnim razgovorom održanim prethodne večeri. Istovremeno je navela da administracija još razmatra različite mogućnosti za snižavanje cijena goriva.

Dakle, razmatranje ograničenja nije isto što i donesena zabrana, a dobrovoljno smanjenje izvoza ne bi imalo isti obim kao potpuno zaustavljanje isporuka. Razlika je važna i za evropske kupce: od nje zavisi koliko bi goriva eventualno morali tražiti kod drugih dobavljača.

Evropska komisija već je izrazila zabrinutost. Njen portparol Olof Gill upozorio je 24. septembra da bi ograničavanje trgovine moglo negativno utjecati na obje strane. Prema podacima koje je prenio Euronews, SAD je u augustu osigurao približno polovinu uvoza dizela u Evropsku uniju. Riječ je o udjelu u uvozu, a ne u ukupnoj evropskoj potrošnji.

BiH ne mora kupovati američki dizel da bi osjetila posljedice

Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je u prvih šest mjeseci 2026. godine u Federaciju BiH uvezeno 513.132 tone naftnih derivata. Iz Hrvatske, Srbije i Italije stiglo je 92,75 posto ukupnog uvoza. Ovi podaci obuhvataju različite naftne derivate, ne samo dizel.

Takva struktura nabavke, međutim, ne znači da je domaće tržište zaštićeno od promjena izvan regiona. Cijena goriva zavisi i od međunarodne ponude i potražnje, raspoloživih zaliha, rada rafinerija i troškova dopreme. Američka Uprava za energetske informacije, EIA, objašnjava da manja dostupnost derivata i pad zaliha mogu navesti veletrgovce da za preostale količine ponude više cijene.

U tome je mogući put američkog ograničenja do benzinske pumpe u BiH: ako evropski kupci ostanu bez dijela isporuka, tražit će zamjenske količine na tržištima s kojih se snabdijeva i naš region. Jača konkurencija za dostupno gorivo mogla bi povećati nabavne cijene domaćih uvoznika. To je mogući tržišni učinak, a ne dokaz da će svaka američka mjera automatski izazvati određeno poskupljenje u BiH.

Zašto nije dovoljno pratiti samo cijenu barela nafte

Problem s dizelom ne počinje američkom raspravom o izvozu.

Međunarodna agencija za energiju, IEA, u izvještaju objavljenom 11. septembra upozorila je da je pritisak na tržištu prerađenih naftnih proizvoda izraženiji nego na tržištu sirove nafte. Zajednički neto izvoz dizela i gasnog ulja iz zemalja Zaljeva i Rusije u augustu bio je za oko 1,6 miliona barela dnevno manji nego u februaru. Agencija je pad povezala s ograničenim prolaskom kroz Hormuški moreuz i poremećajima u ruskoj preradi i izvozu.

To objašnjava zašto vijest o stabilnijoj cijeni sirove nafte ne mora odmah značiti i jeftiniji dizel. Naftu treba preraditi, a gotov derivat dopremiti do kupca. Kada su rafinerije, transportni pravci ili izvozne isporuke ograničeni, cijena dizela može ostati pod pritiskom i bez jednako snažnog rasta cijene sirovine.

Zbog toga bi eventualno zadržavanje dijela američkog dizela na domaćem tržištu bilo dodatno ograničenje u već otežanom snabdijevanju. Ni odustajanje od potpune zabrane samo po sebi ne bi uklonilo ostale uzroke visokih cijena.

Šta znači Harbaševo upozorenje o pet KM?

Energetski stručnjak Nihad Harbaš, gostujući 22. septembra u Novom danu na N1, govorio je o mogućnosti da dizel dostigne i pet KM po litru. Tu procjenu vezao je za nastavak sukoba na Bliskom istoku i izostanak oporavka važnih pravaca snabdijevanja.

Njegovo upozorenje zato nije najava cijene koja će sigurno osvanuti na pumpama, nego uslovni scenarij daljnjeg pogoršanja. Harbaš je u istom razgovoru upozorio i na nedostatke domaćih zaliha, rezervi i skladišnih kapaciteta za odgovor na poremećaje.

Na značaj nabavnih cijena ranije je ukazao i Dragan Trišić iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS. On je 18. septembra za Fenu procijenio da bi dizel mogao dostići četiri KM, navodeći rast nabavnih cijena i tadašnje međunarodne kotacije. Istovremeno je rekao da u tom trenutku nije bilo teškoća u snabdijevanju distributera u RS. I ta izjava razlikuje dvije stvari koje se često poistovjećuju: skuplje gorivo i nedostupno gorivo.

Ograničene marže ne znače zamrznute cijene

Dio zaštite potrošača u Federaciji BiH oslanja se na ograničavanje trgovačkih marži. Prema saopćenju Federalnog ministarstva trgovine objavljenom 18. septembra, primjena mjere produžena je za još 90 dana. Maksimalna marža za neaditivirane derivate iznosi šest feninga po litru u veleprodaji i 25 feninga u maloprodaji.

Ograničenje marže, međutim, nije ograničenje konačne cijene litre. Ako nabavna cijena poraste, gorivo može poskupjeti i kada trgovac ne povećava svoju maržu. Ministarstvo je, obrazlažući produženje mjere, upravo navelo da njome ne može zaustaviti promjene međunarodnih nabavnih cijena, nego ograničiti dodatno povećavanje cijene kroz trgovačke marže.

To također znači da se opravdanost pojedinačnog poskupljenja ne može procijeniti samo pogledom na cjenovnik. Za to su potrebne nabavne kalkulacije i provjera poštivanja propisanih ograničenja, što je predmet inspekcijskog nadzora.

Koliko bi novi rast značio na računu?

Svako eventualno poskupljenje od deset feninga po litru povećalo bi račun za 50 litara za pet KM. Rast od 20 feninga značio bi deset KM više, a od 30 feninga dodatnih 15 KM. To je računica mogućeg troška, ne prognoza narednih cijena.

Već ostvareni rast pokazuje da za osjetno veći račun nije potrebno čekati granicu od četiri ili pet maraka. Prosječna cijena dizela u FBiH između 1. i 22. septembra povećana je sa 3,43 na 3,74 KM po litru.

Za naredne isporuke bit će važno koliko dizela ostaje dostupno evropskom tržištu i po kojoj ga cijeni domaći uvoznici mogu nabaviti. Američko ograničenje moglo bi povećati taj trošak, ali iz dosadašnjih najava nije moguće pouzdano izvesti ni datum ni iznos novog poskupljenja na pumpama u BiH. Postojeći problemi sa snabdijevanjem svjetskog tržišta ostaju važni i ako Washington odustane od potpune zabrane izvoza.