Muftija banjalučki Smajlović: Džamija Arnaudija je zdanje koje nosi svoju umjetničku dimenziju

Ismail ef. Smajlović muftija banjalučki povodom otvaranja džamije Arnaudija u Banjoj Luci, zakazanog za utorak, 7. maj, rekao je u intervjuu za Anadoliju da postoji više dimenzija značaja ove džamije čijom se obnovom završava proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija.

Vjekovna tradicija

– Kada je u pitanju važnost i značaj Arnaudija džamije, ona ima dvije dimenzije, jedna je čisto vjerska ona zbog koje je i građena, za potrebe muslimana u obrednom smislu i stoga se muslimani i raduju da dobijaju jedan obredni prostor koji ima svoju vjekovnu tradiciju. Kod nas već vremenom ne samo u ovoj džamiji, nego širom područja islamskih zajednica, a čini mi se i muslimanskog svijeta kako džamije dolaze u neku svoju starost postojanja muslimani vjeruju da u njima ibadeti imaju veću vrijednost. 

Tako da taj kontekst Arnaudija dobija među muslimanima, mjesta veće pobožnosti gdje oni rado dolaze i evo rado su čekali njen povratak u upotrebu i mogućnost da se u nju dođe radi ibadeta. Specifikum ove džamije za muslimane jeste, a čini mi se u zadnje vrijeme pogotovo na prostoru Bosne i Hercegovine i nemuslimani pridaju značaj vakifima čija su turbeta uz džamije a ova džamija ima specifikum da je u kompleksu džamije, same građevine turbe Hasana defterdara i njegove supruge, kao vakifa, kao graditelja i donatora ove džamije od njenog prvog utemeljenja – rekao je Smajlović.

Prema njegovim riječima druga dimenzija jeste monumentalnost, jer je u pitanju zdanje koje nosi svoju umjetničku dimenziju, koju kulturna baština ovih prostora prepoznaje i želi da njeguje, za javnost uopće.

Dodao je da je to dimenzija koja izlazi izvan okvira i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i muslimana u odnosu na njihove obredne potrebe.

Rekao je da svaka od 16 monumentalnih džamija u Banjoj Luci ima svoju priču, kao i Arnaudija, koju rado slušaju svi, a umjetnici nalaze detalje bilo arhitektonske vrijednosti bilo neke druge dimenzije unutrašnjeg uređenja, oslikavanja odnosno kaligrafije, ispisivanje ajeta i poruka koje muslimanima jako znače.

– Neko treće područje na koje nailazim ovdje danima, možda od prvog momenta moga dolaska u Banju Luku u funkciji banjalučkog muftije jeste pitanje Banjalučana kada će se ona otvoriti za javnost. Evo tu su i muslimani i nemuslimani čini mi se podjednako zainteresirani. Raduje me što ako Bog da od 7. maja Arnaudija džamija će biti otvorena za sve – kazao je banjalučki muftija.

Smatra da je sama činjenica da smo poslije tog jednog dramatičnog vremena kada su Banjalučani koji su tada kao muslimani živjeli ovdje i svjedočili rušenju i uklanjanju da je njihovo vraćanje, prije svega jedno osvježenje ili uvjetno rečeno rehabilitacija tih muslimana koji su to teško doživjeli.

– Sjećam se tada da su neki mediji prenosili i izjave građana Banjaluke, nemuslimana, da im je teško padalo rušenje monumentalnih objekata kakve su Arnaudija, Ferhadija, Gazanferija, svih 16 džamija. Ta svijest čestitih ljudi je bila protiv rušenja takvih zdanja i dakle nje je bilo i tada u tom vihoru destrukcije, u tom vihoru rata, kada su određene svijesti smatrale da takve monumentalnosti, takve vrijednosti nemaju značaj i treba ih ukloniti. 

Eto, ova druga svijest moglo bi se kazati da je pobjeđujuća, džamije nikada nikome, pa ni crkve, nisu remetile mogućnost života i suživota i svega onoga što pojedinac treba kao vrijednost i u tom smislu procjenjujem da je značajan broj onih kojima ona predstavlja radost, moguće da su ove druge destruktivne snage, rušilačke snage ili oni koji su tada imali svijest i potrebu da to sklone možda izumrli ili šta već drugo, uglavnom ne vidim ih na sceni – naglasio je Smajlović.

Rekao je da na svim područjima Bosne i Hercegovine i Balkana uopće postoji usud, kao i zemljama Evropske unije, migracije koje sociolozi mogu istraživati i definisati da li su ekonomske, pravne ili vjerske.

– Mi definitivno imamo usud da određeni naši džemati se smanjuju brojem, međutim članstvom ne. U tim džematima imamo dovoljan broj članova da ti džemati funkcioniraju. U obrednom smislu, tačno je, manje je ljudi, manje je onih koji dolaze u mekteb, kao što je manje onih koji upisuju škole kroz obrazovni proces osnovnog i srednjeg nivoa. 

Mi evidentiramo to smanjenje i to je naša realnost. Međutim, nismo još ni jednu džamiju što bi rekli zatvorili koju smo obnovili, svakoj smo dali određeni sadržaj onoliko koliko je realna potreba među muslimanima toga područja – kazao je Smajlović.

Govoreći o povratnicima rekao je da se kroz medije daju određene informacije, ali je realnost života drugačija. Istakao je da građani žive svoj život s komšilukom i muslimani i nemuslimani, zaposleni i nezaposleni, Bošnjaci i oni koji to nisu, kao i on u zgradi u kojoj živi i dijeli životni prostor sa drugima.

– Ta nekakva destrukcija koja je prisutna kroz medije, kroz javnost do one neke prijeteće retorike među građanima nije u javnom životu prisutna. Nismo nesvjesni, pogotovo mi koji smo preživjeli taj ratni period, ta teška brutalna stradanja nedužnih, nevinih ljudi kao što su bila i druga ratna područja gdje su se vojske sučeljavale, bitke odvijale i tako dalje. 

Međutim, mi želimo živjeti normalnije vrijeme primjerenije za ljudski rod za razboriti svijet, za pristojan svijet, mi ćemo kazati, da se ne vraća ta plemenska svijest, ratoborna svijest koja bi trebala vratiti ljude u, ja bih kazao, jedno primitivno doba – istakao je Smajlović.

Ima još i mnogo posla

Rekao je da je 1992. godine bio omladinac, u zrelijoj dobi, a na um mu je došlo kada je jedan od novinara pitao: “Kako razumijete ovo uzimanje oružja u odnosu na pero?” – da kada se čovjek treba vraćati u neka primitivna vremena plemenskog promišljanja onda umjesto olovke uzima koplje.

– Treba li nam ta svijest? Svakako mislim da ne treba i ja bih radije ovu analizu skratio i prebacio se na vedriju temu jer nje i više ima u javnom životu i vi mediji trebate skretati pažnju na kulturne događaje poput evo izložbe, otvorenja Arnaudije, poput inauguracije biskupa, nekih drugih, govorim iz vjerske dimenzije, značajnih događaja, a vjerujte toliko kulturnih događaja ima u našem životnom okruženju, malo se skreće pažnja na to – rekao je muftija.

Dodao je da ima mnogo primjera vrijednih domaćina, dobrih organizacija, a malo se skreće pažnja na njih jer je “interesantnije hodati za nekim pojedincima koji ne znaju šta su kazali prije sat, a kamo li prije dan ili više”, te se ne bave analizom vlastitog iskaza, a kamo li procesa koje mogu i trebaju voditi.

– Moje je da živim sa muslimanima, rado se osvrćem na sve vjernike koji žele da se približe Bogu, Tvorcu svega, muslimani i nemuslimani i nekako radije dijelim životni prostor sa njima kao i svim drugim čestitim ljudima koji se možda uvijek i ne deklariraju šta su po vjerskom opredjeljenju. Toliko je kulturnih, obrazovanih, pristojnih ljudi da je lakše život i životni prostor dijeliti sa njima nego sa nastranim osobama koje nekad ne znaju šta će same sa sobom – smtra muftija banjalučki.

Istakao je da je u suštini vjerskog i realno ljudskog da smo svi nastali od jednog muškarca i jedne žene i da svi genetsko porijeklo imamo u tome.

Prema njegovim riječima svi su kroz povijest čestiti ljudi promovisali dobro i “hajmo se baviti dobrom, zato da bi se vratili u blagostanje, dženetu jer samo sa dobrim možemo tamo. Ako to nećemo imaćemo pakao od života, a svakako zbog tih grijeha i nastranosti imamo pakao i na onom svijetu”.

Naglasio je da je radostan što ga je zadesilo da početak njegovog mandata u Banjoj Luci prate dobri događaji i svečanosti, ali ima još i mnogo posla, ne samo na kvaliteti života kojoj treba doprinijeti kroz Islamsku zajednicu i organizacionu strukturu koju imaju na ovom području. Arnaudija se vraća, Kizlaragina džamija je nedavno otvorena u Mrkonjić Gradu, banjalučka Medresa “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” ispratiće uskoro prvu generaciju maturanata, za koji dan pokreće se obnova Sahat kule u Banjoj Luci i to je iz područja Islamske zajednice onoliko koliko se može u prvom valu.

Kvalitetniji život

– Sljedeće je da promišljamo projekte i razvijemo se sa državnim organima koliko je moguće da na našim resursima i kapacitetima izgradimo potrebnu infrastrukturu za kvalitetniji život muslimana na ovom području. Uključićemo se u sve dobre projekte ma ko ih vodio, da li državni organi, da li nevladine organizacije, strani faktori, uglavnom Islamska zajednica je otvorena za saradnju i napredak – dodao je muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.

Pojasnio je da Banja Luka nema kvalitetne uvjete za smještaj učenika medrese, studenti nemaju dovoljno kvalitetnog smještaja za studiranje, sjedište Muftijstva je neadekvatno, nema mektebski centar, kvalitetne mektebske učionice, edukativni prostor za rad u bilo kojem segmentu, te naglasio da se ne žale, nego rade u takvim uslovima i okolnostima.