Muratbegović: Ulazak BiH u NATO od strateške važnosti za namjensku industriju

Muratbegović: Ulazak BiH u NATO od strateške važnosti za namjensku industriju

Mnoge grane ekonomije u Bosni i Hercegovini na niskom su nivou razvoja, razlog tome je jer nema povoljnih i dovoljnih stranih ulaganja.

Infrastruktura, energetika, turizam i posebno namjenska proizvodnja sigurno bi bili u fokusu stranih ulagača i novih tržišta.

Vrlo profitabilna proizvodnja naoružanja, municije i vojne opreme članstvom naše zemlje u NATO-u dobila bi nova tržišta, posebno zbog činjenice da je domaća namjenska proizvodnja i ovako konkurentna na tržištima.

Džahid Muratbegović, direktor konjičkog “Igmana” za Akta.ba je kazao  da s aspekta tržišta i uslova koji na njemu vladaju kao kompanija sa skoro stopostotnim izvozom, ulazak BiH u NATO vide kao novo poglavlje u poslovanju s mnogo više mogućnosti u stabilnijem ekonomskom okruženju.

“Ulaskom BiH u NATO automatski ne bi značilo da bi nam bila omogućena bolja pozicija na tržištu, ali bi sigurno bio preduslov za značajna ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti domaće namjenske industrije koja je prema svim parametrima važan i značajan dio ekonnomskog razvoja države. Također, mnoge zemlje članice Sjevernoatlanskog saveza imaju snažnu namjensku industriju i sigurno da bi morali svoju priliku tražiti u društvu velikih igrača”, govori Muratbegović.

NATO put Bosne i Hercegovine se najčešće posmatra kao političko pitanje, a malo ili skoro nikako se ne dovodi u kontekst potencijalnih ekonomskih efekata.

Muratbegović kaže da je ovdje riječ je o direktnim ulaganjima u vojnu ali i civilnu infrastrukturu kroz NATO fondove, vojnu industriju, pa do mogućnosti učešća kompanija na NATO javnim pozivima, tenderima, te čitavog spektra novih poslovnih mogućnosti. 

“Ako se bavite analizom tržišta, dovoljni su pokazatelji o obimu proizvodnje, izvozu, razvoju novih tehnologija… zemalja članica NATO-a. SAD je na vrhu liste zemalja s najvećim vojnim budžetom od preko 730 milijardi dolara, američke kompanije su u samom vrhu vojne industrije i njihov izvoz čini 36 posto ukupne svjetske trgovine oružjem. Francuska, Velika Britanija i Njemačka su među prvih deset na listi najvećih izvoznika… Dostupni su podaci i o rastu ulaganja u zemlje koje pristupe NATO-u”, pojašnjava Muratbegović, te dodaje, da ako za primjer uzmemo susjednu Hrvatsku koja ima manje kapacitete od bh. namjenske industrije a mnogo veći izvoz, jasno je da članstvo u NATO-u, NATO certfikacija donosi određene benefite.

Igman iz Konjica je po poslovanju među pet top kompanija namjenske industrije u regiji.

Kao kompanija sa gotovo stopostotnim izvozom eventualno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu vide kao novo poglavlje u poslovanju, s mnogo više mogućnosti u stabilnijem ekonomskom okruženju.

Gotovo cijela njihova proizvodnja municije plasira se na inozemna tržišta, u čak pedeset zemalja svijeta i na pet kontinenata.

Fabrika Igman je u svjetskom vrhu kada je riječ o proizvodnji municije kalibra 5.56 mm, 7.62 mm, 9 mm i 12.7 mm.

Malo je fabrika u svijetu koje na istom mjestu, u istom trenutku mogu proizvoditi standardnu municiju koju koriste NATO snage, te nestandardnu municiju, lovačku municiju.

Članstvo u NATO paktu, ali i sam put u članstvo ne podrazumijeva samo benefite, nego i određene obaveze koje zemlje imaju. 

Od usklađivanja odbrambenih i infrastrukturnih kapaciteta s NATO standardima, znatno većih budžetskih izdvajanja za sistem odbrane, finansiranja predstavništva, slanja ljudstva u mirovne misije…

“Ne ulazeći u dublju analizu, u konkretnom slučaju kao kompanija namjenske industrije, mogućnosti i prednosti koje možemo imati zavise od nas samih – koliko ćemo biti sposobni da budemo konkurentni, koliko ćemo ulagati u razvoj, istraživanje, koliko ćemo povući sredstava iz međunarodnih fondova koji će postati dostupni… “, govori Muratbegović.

U nekim drugim privrednim granama, kako Muratbegović kaže, negativni efekti  bi možda prevladali jer naša zemlja ima trgovinsku razmjenu i sa državama koje nisu u prijateljskim odnosima s NATO-om.

Stručnjaci se slažu da bi ulaskom u NATO domaća namjenska industrija, koja je na vrhu liste proizvodnih grana kod nas , trebala najbrže i najdirektnije osjetiti efekte .

“Govorimo dakle o tržištu vojne industrije i NATO putu Bosne i Hercegovine na koji gledamo kao put od strateške važnost. To je mišljenje s kojim se možemo složiti. Podsjetit ću da je Igman danas jedna od rijetkih fabrika u svijetu koja istovremeno proizvodi municiju po istočnoj (ruskoj) i zapadnoj (NATO) varijanti. Asortiman naše fabrike zadovoljava potrebe vojnih i policijskih snaga zemalja na svim kontinentima i u tom smislu nam je najvažnije zadržati visoke standarde kvaliteta koji nas delegira na zahtjevnom tržištu vojne industrije”, kazao je Muratbegović.

Iako je riječ o državnoj kompaniji koja jeu većinskom vlasništvu Vlada BiH, kompanija konstantno ulaže u nove investicije i svoj razvoj.

Njihovi prihodi na godišnjem nivou prelaze 120 miliona KM i ostvaruju se prodajom municije malog kalibra na tržištima koja nisu pod sankcijama odnosno zemljama koje nemaju zabranu uvoza oružja i vojne opreme.

Izvoz namjenske industrije u FBiH prošle godine iznosio oko 235 miliona KM.

Oružje, municija i vojna oprema iz Bosne i Hercegovine u 2019. godini izvezena je u 42 zemlje svijeta.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da su u 2019. godini, najbolji izvozni rezultati ostvareni na tržištu Saudijske Arabije (34%) i Egipta (28%). Najtraženiji proizvod je, kao i u prethodnim godinama, municija kalibra od 5,56 do 12.7 mm.

Akta.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE