Muslimanki iz Hrvatske napokon dozvoljeno da se za ličnu kartu slika s maramom na glavi

Muslimanki iz Hrvatske napokon dozvoljeno da se za ličnu kartu slika s maramom na glavi

Ustavni sud Hrvatske nedavno je reagirao i potvrdio da su joj kršena prava, izvijestila je iz Crikvenice reporterka Al Jazeere Jasmina Kos

Koliko birokratija može otežati život, zna Djiljsime Idrizi iz Crikvenice. Zbog marame na glavi koju nosi u skladu sa svojom vjerom, policija joj nije htjela izdati ličnu kart. Punu deceniju vodila je borbu sa sistemom, dokazujući da joj je povrijeđeno pravo na slobodno javno ispoljavanje vjere. Ustavni sud Hrvatske nedavno je reagirao i potvrdio da su joj kršena prava, izvijestila je iz Crikvenice reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

„Ovo je moj život i, ako ne štetim drugima, nitko mi ga ne može zabraniti“, kaže Djiljsime.

Više od deset godina ponavljala je to nebrojenim institucijama u Hrvatskoj. I, napokon se izborila za to da joj na ličnoj karti stoji fotografija s maramom.

“Ja u javnost nikad nisam izašla bez marame. I to je moj život. Kad sam na osobnoj bez marame, onda je to nekakva laž – u osobnoj bez marame, a u javnosti s maramom”, objašnjava Idrizi.

Djiljsime je muslimanka s dvojnim državljanstvom – Makedonije i Hrvatske. Diplomirana je klinička psihologinja, majka troje djece i osoba s mnogo strpljenja i upornosti. Dokazala je to u borbi s birokratijom. Od lokalne policije, preko Ministarstva unutrašnjih poslova, Upravnog suda, pa sve do Ustavnog tvrdila je isto – slika vjerno prikazuje njezin izgled. Uz to, muslimanke u drugim hrvatskim gradovima do dokumenata su dolazile bez problema, kao i časne sestre koje, također, imaju pokrivenu kosu.

Sve do lani, zakonom je bilo propisano da na fotografijama za dokumente ne smije biti pokrivala za glavu, s iznimkom starijih osoba koje maramu nose kao dio narodnog običaja. Svoje pravo Djiljsime je dobila tek prošle godine. Izmjenama Pravilnika o ličnoj karti dopuštena je marama i iz vjerskih razloga, s tim da se, kao i dotad, moraju vidjeti obrazi, brada i čelo.

Godinu nakon promjene spornog pravilnika, i čak pet godina nakon podnošenja ustavne tužbe, porodica Idrizi dočekala je i presudu Ustavnog suda – Djiljsimi su kršena prava na slobodno javno ispoljavanje vjere. Da bi došli do te rečenice, potrošili su deceniju i blizu četiri i po hiljade eura.

“Snaha moli da se ide žaliti dalje, iz razloga što smo se materijalno isto potrošili u tom pravcu. A što se tiče ovog duševnog, psihološkog, psihičkog – to ostavljamo u zaborav”, kaže Šaip Idrizi.

Ovo je, kažu u Islamskoj zajednici Hrvatske, korak dalje u ionako dobrim odnosima prema muslimanskoj manjini.

“Hrvatska može biti primjer, ne samo Europi nego i svijetu, na koji način je riješila status islama i muslimana u Republici Hrvatskoj. Smatramo da to može biti i dobar primjer za rješavanje pitanja kršćanske manjine u muslimanskim zemljama”, kaže Mevludin ef. Arslani, iz Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Porodica Idrizi kaže da je lijepo primljena u Hrvatskoj u kojoj uspješno posluje već 35 godina. Problema s ljudima nikad nisu imali. A sad kad je riješen i problem s birokratijom, nema prepreke za osmijeh.

Al Jazeera

 

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE