Na antidepresive bh. građani potrošili više od 77 miliona KM

Prema podacima ove agencije, samo u 2016. godini na ovu vrstu lijekova građani BiH su izdvojili više od 10 miliona KM, a najviše je potrošeno na paroksetin, sertralin, i fluoksetin.

“Svake godine se registruje sve veći broj lijekova, pa i antidepresiva, što dovodi do toga da su cijene lijekova niže. Isto tako, prošle godine je stupio na snagu i Pravilnik kojim se utvrđuju kriterijumi za formiranje veleprodajne cijene lijeka i kojim se definiše maksimalna veleprodajna cijena lijeka, što je dodatno, u dosta slučajeva, dovelo do snižavanja cijena lijekova koji imaju režim izdavanja ‘Lijek se izdaje na ljekarski recept'”, rekli su za Radiosarajevo.ba u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Također, kako su nam naveli, još uvijek je rano govoriti o efektima stupanja na snagu Pravilnika o cijenama, budući da je isti stupio na snagu polovinom prošle godine.

"Agencija još uvijek ne raspolaže podacima o potrošnji u prethodnoj
 godini, a sam izvještaj o efektima primjene Pravinika očekuju se u junu
 tekuće godine", rečeno nam je.

Zasigurno, kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost te generalno nezadovoljstvo životnim okolnostima uzrok su porasta potrošnje antidepresiva u Bosni i Hercegovini.

“Društvo koje ima jako puno problema, gdje ima mnogo disfunkcionalnih porodica u kojima se dešava nasilje, preljub, društvo gdje je visok stepen nezaposlenosti uz školski sistem u kojem se konstantno uništava autoritet nastavnika, a još više djece i mladih, dovodi do toga da se mnogi pojedinci odluče za najlakši način rješavanja ovih poteškoća na taj način da počnu uzimati lijekove za smirenje ili antidepresive”, objašnjava za Radiosarajevo.ba mr.sci Nermina Vehabović-Rudež psiholog-psihoterapeut.

Prema njenim riječima, nekontrolisano trošenje ovih lijekova bez 
stručne kontrole zapravo pomaže pojedincu da se prividno riješi 
simptoma, ali ne i uzroka svojih poteškoća, te se tako može naći u još 
većem zdravstvenom problemu.

Kao izlaz iz ovakvog stanja, Vehabović-Rudež vidi kroz dva načina.

“Prvi je svakao krenuti od sebe, odnosno da pojedinac napravi sebi smislen život, preuzme odgovornost za sopstveni život, dok je drugi način taj da vladajuća elita mora početi stvarati uslove kako bi bh. građani bili mentalno i fizički zdraviji, a time i efikasniji članovi društva”, smatra ona.

Vehabović-Rudež naglašava da rad na sebi zahtijeva vrijeme i strpljenje i da svaki pojedinac treba  jačati svoje ljubavne, porodične, prijateljske, i odnose na radnom mjestu kako bi se osjećao zadovoljnije.

“S druge strane, bh. vlast ima zadatak da efikasno organizuje školstvo, zdravstvo, proizvodnju novih radnih mjesta, stvaranje dobrog zakonodavstva, jer očigledno da trenutno stanje bh. društvo velikim koracima vodi u duhovnu i fizičku propast“, zaključuje za Radiosarajevo.ba Nermina Vehabović-Rudež psiholog-psihoterapeut.

Radiosarajevo