Na koji način promjena vremena utječe na našu psihu i zašto nas na jesen “hvata depresija”

Uskoro nam stiže značajna promjena vremena i sunčane dane će smijeniti oblačno nebo i kiša zbog kojih će pasti i temperatura. Takve promjene utječu na skoro svaku osobu, a neuropsihijatar dr Inga Lokmić – Pekić iz JU Psihijatijske bolnice KS objasnila je zašto se to događa.

Veliki broj ljudi ima dojam kako se osjeća sretnije i zadovoljnije kad je vani sunčano i toplo. Postoje mnogobrojna znanstvena istraživanja o utjecaju vremenskih uvjeta na raspoloženje. Posebno se može izdvojiti istraživanje Keller i sur. (2005), a rezultati su ukazali na to da je ugodno vrijeme, to jeste vrijeme obilježeno s većim brojem sunčanih dana povezano sa pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijim načinom razmišljanja.

“Tokom proljeća i u ljeto imamo dobro raspoloženje i čilost, dok u jesen imamo melanhoniju, apatiju, anergiju, a u zimskim danima bezvoljnost i tromost, nesanicu. Takvu pojavu nazivamo ‘Zimski blues’. Ovo je kratkotrajna pojava i ne odnosi se na kliničku depresiju čije su posljedice daleko veće. Za takvo stanje je zadužen hipotalamus, naš receptor, odnosno antena za prijem poruka iz prirode koji se nalazi u dijelu mozga koji kontroliše kako naše tijelo, tako i raspoloženje, a shodno njemu i naše ponašanje”, kazala je Inga Lokmić – Pekić.

Doktorica je pojasnila da je hipotalamus najzadovoljniji i najproduktivniji kada do njega dopire dovoljno prirodne svjetlosti koja predstavlja motornu snagu za proizvodnju dobrog raspoloženja i čilosti tijela. Prirodno vrijeme za sakupljanje te pokretačke energije su proljeće i ljeto.

“Dobijajući tokom proljeća, a posebno u ljetnjim mjesecima, pregršt prirodne svjetlosti, hipotalamus radi punom parom. Na tome su mu zahvalni i naše tijelo i psiha, jer smo puni energije, dobro raspoloženi, sposobni za rad, optimistični, puni incijative i motivacije. Nesanice i problemi sa spavanjem ljeti su prava rijetkost”, rekla je ona.

Sa druge strane, u jesenjim, pogotovo u zimskim danima, kada prirodne svjetlosti nema, čitav organizam se “urušava kao kula od karata”. To se odražava na fizičku kondiciju i psihičko zdravlje, sa sasvim suprotnim osjećanjima i manifestacijama od prethodno pomenutih. Nije stoga, kaže doktorica, čudno što se tada pojavljuju brojne smetnje sa zdravljem. Nesanica je češća, bezvoljnost, tromost, sniženo raspoloženje i apatija.

Na koji način promjena vremena utječe na naš bioritam?

Doktorica Inga Lokmić – Pekić je kazala da obično jeste najizražajniji umor, migrene, sniženo raspoloženje, apatija, anergija i problemi s krvnim pritiskom. Ali to su samo neke od brojnih smetnji i poremećaja u uobičajenom bioritmu.

“Nesanica je jedna od značajnih problema osoba koje imaju poteškoća sa duševnim zdravljem, također poremećaji raspoloženja, pogotovo ako su u korelaciji sa stresom i problemima iz svakodnevnog života s kojima se osoba redovito suočava, što u konačnici dovodi do napetosti i nervoze”, pojasnila je.

Kako možemo zaštititi svoje mentalno zdravlje i ublažiti efekt promjene vremena?

Inga Lokmić – Pekić je naglasila da prije svega uvijek imamo izbor kako ćemo reagirati na tu situaciju i šta ćemo poduzeti u vezi s tim.

“Naprimjer, u kontekstu ‘depresivnog’ vremena, možemo odlučiti da ove tmurne dane provedemo sa prijateljima ili čitajući omiljene knjige ili u šetnji po svježem zraku što nam osigurava određenu dozu vitamina D koji je nužan za jačanje limbičkog sustava”, kazala je.

U slučaju nesanice prije svega, potrebno je da osiguramo dobar krevet i jastuk, potrebno je izbjegavati bilo kakve psiho stimulanse poput kafe, alkohola, gaziranih pića i drugih stvari koje sadrže kofein, popiti umirujući čaj za opuštanje, istušrati se kupkom koja ima relaksirajuća svojstva, a ako su u pitanju malo veći problemi potrebno je obratiti se stručnim osobama.

“Hrana je također veoma bitna tokom ovakvih dana, potrebno je povećati unos voća i povrća, obavezno tečnosti, izbjegavajte alkohol i zašećerene sokove. Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno. Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove”, preporučila je doktorica.

Klix.ba