Portal 072info

Na ovom mjestu 20 miliona ljudi je kupljeno i prodano kao roblje

ostrvo goree senegal14
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Historijsko ostrvo Goree, koje je stoljećima bilo centar trgovine robovima u Senegalu, danas i dalje podsjeća na tragove kolonijalizma. 

Ostrvo, na kojem su Portugalci izgradili malu kamenu crkvu 1450. godine i potom naselili, 1677. godine prešlo je pod kontrolu Francuske. Dominacija Francuske na ostrvu trajala je sve dok Senegal nije stekao nezavisnost 1960. godine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Upravo su takozvane “kuće robova” (Maison des Esclaves) sagrađene 1780. godine donijele veliku popularnost otoku koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Afrikanci koje su držali zapadni kolonijalisti, prije puta u novi svijet sedmicama su bili držani u tim kućama, vezani lancima kako ne bi pobjegli.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Neke su na pijaci prodavali za kilogram riže ili krompira, dok su drugi radili na građevinama i obavljali kućne poslove.

Zbog svoje male veličine i dva kilometra udaljenosti od obale, ovo ostrvo obezbijedilo je trgovcima da njihovi zarobljenici nisu mogli ni da pokušaju da pobjegnu, jer je voda veoma duboka i smrt bi bila neizbježna. Trgovina robljem zaustavljena je tek krajem 18. stoljeća.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Tragove francuskih kolonijalista koji su vladali ostrvom 400 godina moguće je pronaći na ulicama ostrva, gdje je oko 20 miliona Afrikanaca kupljeno i prodano kao roblje prije nego su živjeli u krajnje nehumanim uvjetima.

Arhitekturu na ostrvu karakteriše kontrast između sumornih robovskih četvrti i elegantnih kuća trgovaca robljem. Danas ostrvo služi kao podsjetnik ljudske eksploatacije ali i kao utočište za pomirenje.

Gradonačelnik Goreea Augustin Senghor kazao je da ostrvo ima simboličnu važnost u pogledu afričke historije, podsjetivši da se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Naglasio je da su tragovi na ovom poznatom ostrvu također dio historije.

“Ako izbrišemo tragove onoga što se ovdje dogodilo, izbrisat ćemo i stranicu ljudske historije. Tada više ljudi ne bi mogli vidjeti te tragove koji upozoravaju da se prošlost više nikada ne ponovi”, rekao je Senghor.

Dodao je da sva imena i nazivi iz kolonijalnog perioda stoje kao podsjetnici na to mračno doba.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
"Među nama postoje negatori koji ne priznaju ono šta su njihovi 
preci nekada radili ovdje. Oni poriču da je postojalo ropstvo, da su 
crnci tretirani kao životinje. Ako uklonimo ova imena, samo ćemo im dati
 priliku. Stoga tvrdim da prošlost ne bismo trebali potpuno izbrisati. 
Ostavimo ova imena neka ostanu ovako, da svako može vidjeti i saznati 
šta se to dogodilo", kazao je.

Liora Bigon, naučnica na Institutu Holon, koja se bavi istraživanjem postkolonijalnog perioda u Senegalu, podsjetila je da je poslije smrti Afroamerikanca Georgea Floyda u Americi na ostrvu promijenjen naziv Europskog trga u znak protesta čime je odatle u svijet poslana jasna poruka.

Aktivist Cheick Fall, osnivač nevladine organizacije “Africtivites”, smatra da takva i slična imena treba u potpunosti ukloniti s otoka, dodajući da bi ulice trebale dobiti ime po ljudima koji su časno i pošteno služili Africi i njenim stanovnicima.

“Ta bi imena trebalo promijeniti. Naprimjer, većina ulica u Akri, glavnom gradu Gane, nose imena ljudi koji su služili Africi. Postoje čak i ulice koje nose imena senegalskog naučnika Cheicka Anta Diopa i bivšeg predsjednika Senegala Abdoulayea Wadea. Međutim, u Senegalu gdje je Wade živio i radio još nijedna ulica nije nazvana po njemu”, rekao je ovaj aktivist.


Preuzmite Android aplikaciju portala 072info
– klikni ovdje da preuzmeš! –

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME