Portal 072info

Na potjernicama više bh. građana nego Meksikanaca

Međunarodna kriminalistička policijska organizacija (Interpol) trenutno traga za čak 160 bh. državljana, čime je BiH među neslavnim rekorderima budući da se u centralnom registru Interpola nalazi, na primjer, tek 67 Nijemaca, te 46 Francuza.

Poređenja radi, po preliminarnim rezultatima prošlogodišnjeg popisa u BiH živi oko 3,8 miliona građana, dok Francusku naseljava oko 66 miliona, a Njemačku oko 81 milion ljudi.

Ni to, međutim, nije vrh ledenog brijega, o čemu govori i činjenica da Interpol, kako se to može vidjeti pretragom na njihovom sajtu, trenutno traga za 120 državljana Meksika, države sa oko 120 miliona stanovnika, čije gradove mnogi “etiketiraju” kao najopasnije destinacije za život.

Štaviše, alarmantno je i to što su se prije pola godine u centralnom registru Interpola nalazila imena 141 državljanina BiH za kojima su raspisane potjernice, a ta brojka je, dakle, “podebljana” za dodatnih 19 imena.

Šverc drogom, organizovani kriminal, poslovne prevare, ubistva i teška ubistva, pljačke, te seksualni odnos sa djetetom samo su neka od krivičnih djela zbog kojih je Interpol raspisao potjernice za bh. Državljanima.

Sagovornici “Nezavisnih”, bliski policijskim agencijama, potvrdili su nam da BiH nije dužna izručiti svoje državljane onim zemljama u kojima su se “ogriješili o zakon”, izuzev kada je riječ o nekoliko vrsta krivičnih djela poput, primjera radi, zločina protiv civilnog stanovništva te genocida.

“Dakle, za većinu krivičnih djela nismo dužni da izručimo svoje državljane, osim ako je riječ o zemljama sa kojima imamo bilateralni sporazum o izručenju”, pojašnjava naš sagovornik.
Logično, postavlja se pitanje da li to znači da je BiH možda utočište onim svojim građanima koji su, primjera radi, osumnjičeni za odnos sa maloljetnicima u nekoj stranoj državi, a odgovor je potvrdan.

“Apsolutno! Ali, znate kako, postoji i druga mogućnost, a to je da zemlja u kojoj je izvršeno krivično djelo predmet ustupi pravosudnim organima BiH kako bi to lice bilo procesuirano”, ističe naš izvor.

To što su bh. državljani, koji su se bavili kriminalnim aktivnostima u drugim državama, možda pronašli svoju slamku spasa upravo u BiH, Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, tumači kao potrebu da ovdašnje policijske agencije nad njima vrše jači nadzor.

“Rizike treba preduprijediti i preventivno djelovati kako te osobe i ovdje ne bi vršile krivična djela. Ako ih nećemo izručiti, nad njima policijske agencije u BiH treba da vrše nadzor, što im je obaveza”, kaže Kržalić.

Upitan kako komentariše to što je na Interpolovim potjernicama više bh. građana nego Francuza, Nijemaca ili Meksikanaca, Kržalić podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, kada su mnogi otišli iz BiH.

“Rat je proizveo velika kretanja građana BiH. Ljudi su otišli, snalazili se za život, sigurno ih je većina i bila mlada, i poslužila je određenim kriminalnim grupama da vrše krivična djela. Po meni, sam taj socijalni faktor je puno uticao na to da imamo više takvih građana nego Njemačka, pa čak više nego Meksiko”, pojasnio je Kržalić.

Prema ranijim podacima, na sajtu Međunarodne kriminalističke policijske organizacije 2012. godine bilo je 80 osoba koje imaju bh. državljanstvo, što znači da je taj broj za dvije godine uduplan!

Zanimljivo je da brojna lica za kojima traga Interpol, pored bh. državljanstva, imaju i pasoš neke druge države, uglavnom iz okruženja, poput Srbije i Hrvatske.

Međunarodna kriminalistička policijska organizacija, između ostalih, u svom registru i dalje ima ime Božidara Vučurevića, ratnog načelnika Trebinja.

Još Interpol traga i za Nišlijkom Bojanom Mitić, koja ima i bh. državljanstvo, a riječ je o članici međunarodne kriminalne grupe “Pink Panter”.

Nije ona, međutim, jedina pripadnica nježnijeg pola koja ima bh. pasoš a našla se na ozloglašenoj listi, već joj društvo pravi još šest žena iz BiH. One su osumnjičene za poslovne prevare, davanje mita, ilegalno prebacivanje imigranata, malverzacije sa drogom, otmicu djeteta, teške krađe…

Nezavisne

Podijelite članak