ap brazil coronavirus 05June20
Cemetery workers in protective clothing maneuver the coffin of 57-year-old Paulo Jose da Silva, who died from the new coronavirus, in Rio de Janeiro, Brazil, Friday, June 5, 2020. According to Monique dos Santos, her stepfather mocked the existence of the virus, didn't use a mask, didn't take care of himself, and wanted to shake hands with everybody. "He didn't believe in it and unfortunately he met this end. It's very sad, but that's the truth," she said. (AP Photo/Leo Correa)


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Još u prvom valu pandemije, brazilski Manaus postao je simbol neobuzdanog, smrtonosnog divljanja zaraze, slično italijanskom Bergamu: svakodnevno su imali stotine mrtvih, toliko da više nije bilo mjesta u bolničkim hladnjačama, u svijet su slali fotografije s beskonačnim nizovima tek iskopanih grobova, jer je broj mrtvih bio toliki da je to logistički problem.

Već u prvom valu 76 posto stanovnika 2,2 milionskog grada u Amazoni bilo je zaraženo Covidom-19, pokazala je brazilska studija. To bi značilo da je grad stekao imunitet krda: no u decembru je Manaus zadesio novi val pandemije, gori od proljetnog. Ponovo su pred bolnicama hladnjače za mrtva tijela, u bolnicama se više ljudi bori za život nego u martu i aprilu, prenosi njemački Spiegel, prenosi Jutarnji list.

Kako je moguće da ni s tako velikim brojem zaraženih Manausu nije pomogao imunitet krda, sedmicama su analizirali naučnici iz Brazila, Engleske i SAD-a.

U naučnom časopisu Lancet objavili su svoje zaključke.

1. Nije postignut imunitet krda

Tvrdnja da je 76 posto građana Manausa već bilo zaraženo koronavirusom do početka novog vala pandemije u decembru, bazira se na istraživanju uzoraka davatelja krvi objavljenom u časopisu Science. U aprilu su pronađena antitijela u 4,8 posto uzoraka krvi, u maju čak 44,5 posto, a do juna je broj skočio na 52,2 posto. Ali, nisu oni u septembru ponovo mjerili količinu antitijela u uzorcima krvi dobivene od davatelja, nego su podatak od 76 posto procijenili, računajući da je u međuvremenu virus nastavio cirkulirati u Manausu, mada bez većih brojki zaraženih. Dakle, brojka od 76 posto inficiranih nije naučno dokazana, a pitanje je – je li to dovoljno za postizanje “imuniteta krda”, koji bi štitio većinu od širenja zaraze. Autori brazilske studije ističu da je 76 posto zaraženih premalo za imunitet krda: ljudi u Manausu žive u skučenim uslovima, virus se širi puno brže nego u evropskim gradovima.

2. Možda imunitet iz prvog vala već jenjava

Ako i jest Manaus stekao imunitet krda u prvom valu, moguće je da ga je u međuvremenu izgubio. Naime, naučnici još nisu utvrdili koliko vas dugo štiti imunitet od preboljenog Covida-19. Neke studije kažu od 3 do 6 mjeseci, jedna studija iznosi dokaze da imunitet traje i 8 mjeseci, s tim da su velike razlike među ispitanicima. Ali, naučnici u Velikoj Britaniji analizirali su podatke medicinskih radnika redovito testiranih na Covid-19 i ustanovili da su oni koji su već bili zaraženi imali znatno manju vjerovatnost da će se ponovno zaraziti. Na 6000 ispitanika praćenih tokom 5 mjeseci, uočili su samo 44 slučaja ponovne infekcije. Malo je vjerojatno da opadanje imuniteta objašnjava drugi val u Manausu, pišu autori u Lancetu.

3. Virus se toliko promijenio da zaobilazi stečeni imunitet

Manausom se trenutno širi soj P.1, s više mutacija u proteinu kojim se koronavirus veže uz stanice. Jedna od tih mutacija utječe na to da neutralizirajuća antitijela više ne djeluju. U Manausu je utvrđen slučaj 29-godišnjakinje koja je dvaput dobila Covid-19: prvo je zaražena osnovnim virusom Sars-CoV-2, ali drugi put novom varijantom P.1. Jedno od tumačenja je da tamo gdje je mnogo ljudi preboljelo Covid-19, normalni virus više se ne može širiti. Zato novi soj stiže i do onih koji su već preboljeli Covid, tumači epidemiologinja Emma Hodcroft za Spiegel. Istraživanja su pokazala da Pfizerovo i Modernino cjepivo djeluje i na britanski soj B1.1.7, ali nije poznato djeluju li i na brazilski P.1.

4. Nova varijanta virusa puno je zaraznija

Moguće je da se u Manausu sada širi znatno zarazniji soj virusa. To bi moglo utjecati i na imunitet krda: što je virus zarazniji, to više ljudi mora postati imuno kako bi se “imunitet krda” postigao, što znači da se virus više neće širiti. Ali o tome se malo zna: u decembru je od 31 pregledanog uzorka u Manausu u 13 uzoraka otkriven novi soj P.1.

Koji je tačan odgovor na pitanje?

Vjerovatno kombinacija sva tri odgovora može objasniti drugi val širenja zaraze u Manausu, pišu naučnici u časopisu Lancet. Pozivaju na nove studije koje će odgovoriti na niz otvorenih pitanja.

Imunitet se vjerovatno mora trenirati ponavljanjima, slično vježbanju za test, komentirao je istraživanje epidemiolog s Harvarda Michael Mina: jedna preboljena zaraza vjerovatno nije dovoljna da bi se osigurao doživotni imunitet. Zabrinut je zbog novih mutacija i sojeva koji bi mogli biti neosjetljivi na trenutna cjepiva, pa upozorava da se odmah mora djelovati kako bi se smanjio broj novozaraženih, kako se novi sojevi ne bi mogli širiti, prenosi Spiegel. Ali i cjepiva se mogu prilagoditi, čovjek nije bespomoćan pred virusom.