Na šta nailaze istražitelji masovnih grobnica: Pored žrtava nađu lične dokumente, eksplozivna sredstva, zlatni nakit

Lični dokumenti, fotografije, ali i komadi zlatnog nakita, predmeti su na koje nailaze istražitelji tokom ekshumacija masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, a u kojima se nalaze žrtve iz protekle agresije na našu zemlju.

Lejla Čengić, portparolka Instituta za nestale u BiH nam kaže kako je upravo kod ekshumacije u Vlasnici, u masovnoj grobnici pronađena zlatna naušnica, ali dodaje kako nije rijetkost da se u grobnicama nađu i neeksplodirana ubojita sredstva, pri čemu se traži i pomoć deminera, ili da se tijela ubijenih nalaze u minskom polju.

Žrtve nisu ubijane iz koristi, već iz mržnje

– Među pronađenih 11 žrtava u Vlasenici, dvije su i žene. Vjerovatno je jednoj od njih i pripadala ta zlatna naušnica. Utvrdit će se identitet nađenih, naravno poslani su koštani uzorci na DNK analizu. I mi u narednih 15-ak dana, kako nam je rečeno u laboratoriji, očekujemo prve DNK nalaze. Osim zlatne naušnice koja je pronađena u Vlasenici, nađeni su i brojni dokumenti, fotografije. Nije rijetkost dakle da se pronađe i nešto od nakita što opet govori o tome da žrtve nisu ubijene iz koristi, već iz mržnje koja je na nacionalnoj osnovi – priča nam Čengić.

Dodaje da su u nekim masovnim grobnicama preko tijela ubijenih, zločinci bacali bombe kako bi nastradali oni koji ih iskopavaju, ali i veće količine smeća, otpada.

– Recimo, na lokalitetu rudnika “Sase” u Srebrenici gdje je pronađena masovna grobnica i u njoj do sada jedno kompletno i dva nekompletna tijela, nađene su i dječije čizmice, dosta garderobe. Međutim, pretpostavlja se da ne pripadaju žrtvama iz proteklog rata. Na tom dijelu su dovezene veće veće količine smeća, raznog otpada. U službi prikrivanja zločina se događalo da su u jamama preko žrtava bačene veće količine neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Mnogo puta smo tražili pomoć deminera. Nije rijetka situacija da su žrtve bile i u minskim poljima. U tim slučajevima bilo je potrebno deminirati jedan širi rejon kako bi imali pristup posmrtnim ostacima koji se tu nalaze – govori nam Čengić.

Napominje kako nigdje u svijetu do agresije na našu zemlju, nije zabilježeno da se tijela iz primarne grobnice premještaju na druge lokalitete, pa sa tih lokaliteta opet na različite lokacije, sve kako bi se prikrio zločin.

– Primarne masovne grobnice su mjesta gdje su prvobitno žrtve ukopane. U nekim slučajevima, od jedne primarne grobnice znaju nastati četiri – pet, pa čak i više sekundarnih grobnica s ciljem da se žrtve nikada ne pronađu, da se trajno sakriju i da njihove porodice ih nikada ne pronađu, odnosno, da se zločin ne dokaže. I to je prvenstveni cilj zločinaca. To je rađeno sistematski, smišljeno. Mi smo pronašli i primarne, sekundarne, a u nekim slučajevima i tercijarne grobnice, jer su do te mjere izmještane kosti. To je nama otežalo i proces traženja i identifikacija, a u krajnjem slučaju otežalo je i porodicama jer su dio po dio tijela identificirali, pa ukopavali. Ako posmatramo sa aspekta zločina, možemo slobodno reći da nije izvršen samo zločin nad živima, već i nad mrtvima – naglašava Čengić.

Identificirane 153 osobe u ovoj godini

Osvrnuvši se na ovu godinu Čengić kaže kako je za prvih deset mjeseci ekshumirano 280 posmrtnih ostataka, žrtava iz proteklog rata.

– Identificirane su 153 osobe. One su generalno pronađene u ranijem periodu, a ove godine su njihove identitete potvrdili članovi njihovih porodica. Ono što je obilježilo ovu godinu su masovne grobnice. Pronađena je masovna grobnica na području Foče u mjestu Miljevina pet žrtava, Vlasenici u mjestu Tugovo 11 žrtava, na Korićanskim stijenama 137 posmrtnih ostataka i na lokalitetu “Sase” u Srebrenici, tri. U pomenutim masovnim grobnicama pronađeni su posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da su žrtve bošnjačke nacionalnosti. Na lokalitetu Podsjelovo u Zavidovićima, ekshumirano je ukupno devet posmrtnih ostataka, od čega pet kompletnih, ostalo su nekompletna. Ovdje se pretpostavlja da je riječ o žrtvama srpske nacionalnosti – govori nam Čengić.

Objašnjava da u ovoj godini nisu završene ni ekshumacije, niti identifikacije, jer ima još mjesec i po dana i moguće je da se još nešto uradi, pogotovo kada je riječ o identifikacijama, jer one ne zavise od vremena.

Faktor.ba