Na više od 1.000 kilometara kvadratnih u BiH nalazi se blizu 80.000 mina

U saopćenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno je 3140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.

U BiH je još uvijek zaostalo oko 75.000 – 80.000 mina/ESZR.

Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protuminskog djelovanja 2009-2019.godina rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacijom Strategije od 2009-2016. godine, u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 km2).

Strategiju neće biti moguće realizovati u roku, a kako je navedeno, razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava.

– U periodu 2009-2016. godina osigurano je 50 posto (334,4 miliona KM). Iz domaćih i donatorskih izvora osigurana su sredstva u planiranom obimu (51-49 posto), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditovanih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30 posto – ističu iz BH MAC-a.

U cilju ubrzanja procesa, BH MAC je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumijeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja.

Dosadašnji rezultati na realiziranim projektima u periodu 2014-2016. godina daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine.

U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izradi novog standarda – (Standard za PMA u BiH) i Standardnih operativnih procedura. Do sada su usvojena tri poglavlja Standarda za PMA : tehničko izviđanje, netehničko izviđanje i Land Release.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini te je u toku pokretanje procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U 2017. godini započete su pripreme na realizaciji projekta “Opšta procjena minsko sumnjivog područja u BiH 2018-2019” koji se finansira grant sredstvima Evropske Unije u iznosu od 900.000 eura, a implementirat će ga BH MAC, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA) u periodu 2018-2019 godina.

U saradnji Ženevskog centra za humanitarno deminiranje (GICHD) i BH MAC-a izrađen je nacrt Strategije protivminskog djelovanja BiH 2018-2025, izvršene su izmjene i dopune Strategije i njeno usvajanje se očekuje u drugom kvartalu 2018. godine.

U saradnji sa Jedinicom za podršku implementaciji „Otavske Konvencije“ (ISU) iz Ženeve, Centar za uklanjanje u BiH je pripremio Nacrt privremenog zahtjeva za produženje po članu 5. „Otavske Konvencije“ koji je BiH dostavila krajem marta.

“Bosna i Hercegovina traži produženje za dvije godine, za period od 1. marta 2019. do 1. marta 2021. godine, što ujedno znači da BiH mora imati spreman novi zahtjev do 31. marta 2020. godine”, navodi se u saopćenju BH MAC-a.

Fena