Nada bh. građana: Ulaskom u EU osjećali bi se bolje

Početak je godine. Čini se ima vremena za ozbiljne teme. Ona prošla, može biti uzalud protraćena.

Piše: Melina Rašidović/Hayat.ba

 Jedna od ozbiljnijih tema možda bude I nastavak evropskog puta BIH. Ubrzamo li, možda bude bolje privredi, građanima, vlastima. Možda, možda i možda.

Za sada prognozirani rast BDP-a, onaj godišnji, nismo ostvarili.

Uzalud bile I preporuke ekonomista kako bez godišnjeg rasta BDP-a od 5-7% teško da možemo bilo gdje dogurati, a tako ni ostvariti višegodišnje planove.

Prema EU, baš u “pravo vrijeme” izgleda, kada I tamošnji rast ekonomije usporava. Ekonomisti u anketi Financial Times-a očekuju da će rast ekonomije biti sporiji, pa potvrdili tezu pojedinih analtičara da su monetarni podsticaji Evropske centralne banke došli do svojihu granica.

Anketa pokazala kako će 2020. usporavanje rasta BDP-a ući u treću godinu zaredom. U prosjeku analitičari iduće godine očekuju manje od 1% rasta ekonomija država koje koriste euro, što bi bio najlošiji rezultat u posljednjih sedam godina.

Uprkos slabljenju ekonomske aktivnosti, većina analitičara u anketi ne očekuju još labaviju monetarnu politiku ECB-a.

Bogaćenje nacija

Ako ekonomski rast oslabi, hoće li pojedinima I dalje ići dobro? Kako je to procijenio ekonomski institute “Wifo”, nakon dvije I po decenije od pristupanja EU, Austrija je zahvaljujući članstvu, bogatija za 16%.

Tada obećano građanima da će svakom Austrijancu pristupanje EU donijeti 73 eura. Stavrnost, čini se prema brojkama, bolja.

Austrija je, kažu stručnjaci, u pojedinim segmentima profitirala više nego Finska I Švedska, koje su u isto vrijeme pristupile Uniji.

Izvozilo se u druge države EU, ukidale se carine I druge trgovinske prepreke, pa sve doprinijelo tome da nivo cijena bude za 2,4% niži nego kada je zemlja bila van Unije.

Pokazale brojke I kako bi danas, zapošljavanje bez članstva, bilo za 13% manje. Preračunato u radna mjesta, pola miliona radnih mjesta manje.

“Wifo” analizirao kako bi, ako se EU proširi i na Zapadni Balkan, Austrija ponovo bila zemlja koja je izvukla najviše koristi.

Nada bh. građana

Put ka EU, makar u BIH, često je spominjana tema. Mnoštvo urađenih anketa potvrdilo kako bi se građani, da smo bliže Evropi, osjećali makar malo bolje.

U njihovoj takvoj viziji, radna mjesta su im sigurnija, inevstitora je vise, manje se odlazi, vladavina prava je na nvišem nivou, ne moraju biti dijelom korumptivnog aparata, nije nužno davanja  mita za svaku urađenu uslugu, pa do najsitnijeg detalja…kada kao kupci nisu zadovoljni proizvodom, mogu da ga vrate i natrag dobiju svoj novac.

Domaću valutu. Kada smo kod strane…prije skoro dvadeset godina puštena je u promet evropska valuta euro. Ljudi u 11 zemalja, 300 njih, dobilo je istu valutu.

“Euro je uveden u januaru 1999. godine, i prvobitno je postojao samo kao virtuelna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama. Od 1. januara 2001. godine u opticaj ulaze novčanice i kovanice eura”, pišu mediji.

 A kada je riječ o ona 73 „austrijska“ eura, za bh.građane značila bi mnogo u skromnoj svakodnevnici u kojoj samo sretni, mogu sebi i svojoj porodicu osigurati kompeltnu potrošačku korpu.