Savjet ljekara: Šta treba činiti ako vam smetaju nagle promjene vremena?

Nagla promjena vremena iz hladnog u toplo ili obrnuto, koja se upravo ovih dana često događa, nije bezopasna ni za zdrave, a posebno ne za bolesne osobe, kazao je u razgovoru za Fenu načelnik Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju u Tuzli, doc. dr. Mustafa Tabaković.

Posebno su ugroženi srčani bolesnici, astmatičari i osobe sa psihičkim oboljenjima, a nagle promjene vremena ostavljaju posljedice na pacijente koji boluju od bolesti kardiovaskularnog sistema, jer u principu pogoršavaju već postojeće oboljenje.

Kaže da se savjeti za ove bolesnike uglavnom svode na to da, kad su takvi meteorološki uvjeti, trebaju ostati u kući, da ne planiraju putovanje, da se ne zamaraju i da se strogo drže propisane terapije.

– Savjetujem srčanim bolesnicima da svako jutro nakon što ustanu odmah uzmu svoju terapiju. Da se ne izlažu teškim fizičkim poslovima i da su umjereni u konzumiranju hrane i pića. Naravno, pri ekstremnim vrućinama i hladnoćama ne treba izlaziti iz kuće – rekao je doc. dr. Tabaković.

Pojašnjava da je sigurno da sasvim zdravi ljudi mogu osjetiti glavobolju pri nagloj promjeni temperature, da pri promjeni pritiska postanu razdražljivi, da pate od nesanice, da budu uznemireni ili, pak, da im se spava, da se osjećaju stalno umornim.

U zavisnosti od utjecaja vremena, postoji 13 grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na vremenske prilike, među kojima su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visok krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, pacijenti koji pate od psihičkih tegoba.

Meteorološke prilike koje najviše utječu na pogoršanje bolesti su velika vrućina, naročito ako nastupi naglo i u neuobičajeno doba godine, zatim velika hladnoća, nagla promjena zračnog pritiska, vjetar (naročito topao), magla i smog.

Ljetna sparina i zimska hladnoća najveća su prijetnja onima koji pate od bolesti krvnih sudova, jer takvi vremenski uvjeti nose povećanu opasnost od srčanih i moždanih komplikacija.

– Ako se može napraviti veza između godišnjih doba i srčanih udara, kao i drugih kardiovaskularnih bolesti, onda se može reći da je to početak proljeća i početak jeseni, tj. pri naglim promjenama temperatura. Pored srčanih udara, disekcije i rupture aorte su vrlo česte pri naglim promjenama vremena, naročito u martu i aprilu te u septembru, oktobru i novembru, dakle, početak proljeća i jeseni. S obzirom na to da se radi o bolestima aorte koje se uglavnom slučajno ili nikako ne dijagnosticiraju, vrlo teško je preventivno djelovati. Prevencija ovih oboljenja podrazumijeva ultrazvuk trbuha i prsnog koša (s posebnim osvrtom na aortu) – upozorava doc. dr. Tabaković.

Kada je u zraku puno vlage, otežano je isparavanje znoja s površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.

Akutni bolesnici reagiraju, prije svega, na vremenske prilike s visokom vlagom i dužim trajanjem toplog perioda u hladnom dijelu godine i hladnog perioda u toplom dijelu godine.

Na pogoršanje raspoloženja posebno utječu vremenske prilike s promjenljivom dnevnom temperaturom, sniženim ili promjenljivim zračnim pritiskom, povećanom oblačnošću, slabom kišom ili maglom, tako da se psihoza i depresivno stanje javljaju u znatno povećanom broju već poslije trodnevnog oblačnog razdoblja.

U većini vremenskih prognoza, ističe doc. dr. Tabaković, hronični bolesnici se upozoravaju da u nekom periodu mogu imati pojačane tegobe i ta upozorenja treba ozbiljno shvatiti. S druge strane, pak, i sam organizam daje čovjeku upozorenje u vidu malaksalosti, glavobolje i tome slično, pa u tom periodu treba izbjegavati fizički napor i boravak napolju.

Rezultati promatranja u zapadnim zemljama su pokazali da nagle promjene vremena značajno povećavaju rizik od nastanka srčanog udara, s čime se doc. dr. Tabaković u potpunosti slaže.

– Simptomi na koje pacijenti uopćeno trebaju obratiti pažnju jesu osjećaj gušenja, bol iza grudne kosti u vidu stezanja koji se širi prema vratu i lijevoj ruci, pad krvnog pritiska, preznojavanje – dodao je.

Naglašava da često ”mislimo da su visok krvni pritisak i holesterol glavni faktori nastanka srčanog udara, ali ne smijemo zanemariti i vremenske uvjete”.

Sagovornik savjetuje da se pacijent, kada osjeti jedan od nabrojanih simptoma, odmah javi ljekaru, jer, kako kaže, faktor vremena je kod kardiovaskularnih oboljenja od presudnog značaja.

Avaz