Najbolja stvar za rješavanje siromaštva je novo zapošljavanje

Jedan od gledalaca izdanja Odgovorite ljudima pitao je goste u studiju zašto narednih 6 mjeseci ne smanje čitavoj političkoj administraciji plate za 15%.

Jasmina Zubić, zastupnica SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH navodi da je činjenica da su plate zaista visoke i da je bilo više pokušaja i prijedloga da se one smanje, i bez pandemije.

“Jučer smo na Odboru za ekonomsko-finansijsku politiku usvojili zaključak da zaista treba raditi na smanjenju plata, ali ne samo poslanika nego svih javnih institucija. Imate razne fondacije, fondove, agencije koje imaju mnogo veće plate nego poslanici. Sva ta sredstva, ukoliko se plate ograniče u nekim omjerima od do, bi išla u budžet i konačnu korist bi imali građani kroz određene budžetske stavke, a došlo bi do smanjenja plata. Mi smo prije nekoliko godina takav jedan zakon bili uputili u proceduru, negdje do 2014. je taj zakon bio urađen. Gdje je on iz procedure nestao, ja ne znam, ali zaista je konačno došlo vrijeme da se stavi malo reda. Previše imamo ljudi u vlasti, previše je ministarstava, previše je tih pozicija koje su čak možda i nepotrebne. Nikad se nije revizija uradila ozbiljna rada tih određenih fondacija, institucija i to je jedan od zadataka vlasti, jer ako hoćemo da napravimo reda u državi moramo zaista krenuti od plata.”

“Odricanje na nekoj individualnoj bazi nije nikad bilo sporno”, istakao je savjetnik premijera FBiH, Goran Miraščić.

“Inicijativa oko ušteda, to je niz zakonskih rješenja, to nije ništa novo. Vlada je to i početkom pandemije već pokrenula. To je izmjena Zakona o radu, izmjena Zakona o državnim službenicima, namještenicima, još niz zakonskih rješenja i onda ponovno pregovaranje svih kolektivnih ugovora. Ovo se nešto desilo prije nekih 6-7-8 godina i to je Federaciju koštalo milijardu maraka. Federaciju i kantone. Jer ako se nešto uradi mimo zakona, znači tužbe su bile, presude. Najlakše je presuditi protiv budžeta. Dakle, u potpunosti podržavam ovu ideju. Zakon o radu kao takav da omogući početak ovog procesa je također u parlamentarnoj proceduri. Naravno mi smo uređena demokratska država, imamo socijalni dijalog, to se sve mora ispregovarati sa sindikatima. Međutim, vjerujem da i na njihovoj strani ima razumijevanja. Za šta će se ta sredstva koristiti, to je najmanji problem. Ako ništa drugo biće nam manji deficit i manje ćemo se morati zaduživati.”

Kada je riječ o odluci Vlade o ograničavanju marži za osnovne životne namirnice, Dženana Hodžić, zastupnica SDA u Parlamentu FBiH, kaže da je ona apsolutno opravdana.

“I da nismo u uslovima pandemije, s obzirom da nemamo uređeno konkurencijsko tržište, da imamo nekoliko lanaca dobavljača koji dogovornu ekonomiju rade u tom segmentu, mislim da je ovo jedna super odluka Vlade. Tu treba da se ne zloupotrebljava sad naziv, pokupit će nešto što ćemo nabavljati i slično. Mi ovdje govorimo o pojmu marža, znači dobit. I sasvim je prirodno, logično, kao što se traži da se ima sluha da se svi solidarišemo u vrijeme pandemije, da isto tako ograniči se i dobit na osnovne životne namirnice u odnosu na cijene.”

Miraščič dodaje da je Vlada to radila tri puta od početka pandemije.

“Prošle godine su bile dvije odluke o kontroli cijena. Nafta, nafti derivati prošle godine, ograničena maloprodajna cijena, veleprodajna marža u suštini. Što se tiče prve odluke o neposrednoj kontroli cijena tu su bile zamrznute cijene na zatečeni referentni datum. Nova odluka obuhvata 17 artikala i u suštini zadržava se marža koja je zatečena na dan 31.12.2020. godine. Tih 17 artikala, ako ih izanalizirate, to je dosta šire od osnovnih prehrambenih artikala. Druga odluka je za ograničavanje veleprodajne marže za naftu i naftne derivate. Mislimo da je to neki korektan balans gdje će u suštini trgovci pretrpjet neki udar, s obzirom da između 25% i 30% prometa dolazi od ovih egzistencijalnih proizvoda. Međutim, moramo voditi računa da to mora biti balans jer 95.000 ljudi je zaposleno u trgovinama. Početkom ove godine smatra se kao neki referentni period, prvi kvartal ovog trećeg vala, kad je došlo do nekih dodatnih poskupljenja. Zato je vraćena marža zatečena 31.12.2020. koju su oni sami formirali. Dakle pretrpjet će se neki udar, ali ne udar koji će gurnuti u veliki minus.”

“Ili da to preformulišemo i kažemo da se marža uskladi sa evropskim zemljama. Garantujem da bi bila ovdje viša”, dodaje Hodžić.

“Najbolja stvar za rješavanje siromaštva je novo zapošljavanje. Sve su to privremene mjere. Mi ukoliko ne riješimo ključne probleme, radno mjesto i život od svog rada, sve druge mjere neće dati adekvatan efekat”, zaključio je Dževad Adžem, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE