AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Zabava / Zanimljivosti

Džamije su kuće ibadeta. One su i mjesto našeg okupljanja i međusobnog zbližavanja. U njima veličamo Jednoga Boga, ali učimo i sebe što bolje oblikovati za svakodnevni život. Predstavljamo neke od najljepših i najpoznatijih džamija svijeta

Mesdžidi-Haram u Mekki: Potvrda Jednoga Boga    

Mesdžidi-Haram u Mekki je najveća džamija na svijetu. Građevina prema kojoj se muslimani cijelog svijeta okreću pet puta na dan i obavljaju petu islamsku dužnost – hadž, potvrda je jednoće Boga. Za mnoge muslimane, vidjeti prvi put Kabu predstavlja trenutak istine.

– Kada sam prvi put ušao i vidio Kabu, bio sam fasciniran. Ljudi koji kruže oko nje izgledaju vam kao more, kao rijeke… U očima onih koji prvi put dolaze na ovo sveto mjesto vidio sam i suze. Vi na ovom mjestu zaista možete osjetiti duhovnost i poniznost pred Jednim Bogom – kaže Ziauddin Sardar, pisac.

Mekka nije samo glavni i najstariji grad Hidžaza, već i jedan od najstarijih gradova na svijetu. U njoj je rođen posljednji Božiji poslanik Muhammed, a.s, i ona je mjesto na kojem su Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail sagradili svetu građevinu Kabu, koju i dan-danas pohode milioni vjernika iz cijelog svijeta.

Kaba je oduvijek bila religiozni centar. Otići do nje i obaviti hadž je sveta dužnost. Često se može čuti da je ovdje namaz bolji od 100.000 namaza klanjanih na nekom drugom mjestu. Sveti Kur’an kaže: “l oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim, dolazit će iz mjesta dalekih“.

Kako je Richard Burton došao na hadž

Veoma malo nemuslimana je vidjelo ili prisustvovalo obredu hadža. Najpoznatiji od njih je Sir Richard Burton, koji je 1853. godine, predstavljajući se kao afganistanski musliman, boravio u Mekki, da bi to sve poslije opisao u svojim bilješkama.

Poslanikova džamija: Deset munara   

Al-Masjid al-Nabawi u Medini, poznata kao džamija poslanika Muhammeda, a.s., jedna je od najvećih džamija na svijetu. Nalazi se uz kuću u kojoj je živio Muhammed, a.s., nakon dolaska u Medinu. Lično je učestvovao u teškim uvjetima izgradnje. Izvorno je džamija bila otvorena zgrada bez krova.

Kasniji islamski vladari uveliko su je proširivali i uređivali. Godine 1909. u nju je uvedena struja i u tome je prva džamija na Arapskom poluostrvu. Jedno od njenih najznačajnijih obilježja je zelena kupola iznad centra džamije, ispod koje se nalazi mezar poslanika Muhammeda, a.s. Nije tačno poznato kada je zelena kupola izgrađena, ali postoje rukopisi iz ranog 12. stoljeća, koji opisuju kupolu.

U normalnim uvjetima džamija može primiti 650.000 klanjača, dok za vrijeme ramazana i hadža broj klanjača tokom jednog namaza prelazi i milion. Njena ljepota ogleda se i u deset munara, od kojih šest imaju visinu po 104 metra.

Zelena kupola – mjesto mezara Muhameda, a.s.

Prva Poslanikova, a.s., džamija, koja je izgrađena na mjestu na kojem se zaustavila njegova deva, bila je veoma skromna građevina. Njene prvobitne dimenzije su iznosile 35 sa 30 metara, a u njenoj gradnji je učestvovao i sam Muhammed, a.s. Zelena kupola označava mjesto Poslanikovog, a.s., mezara

Sulejmanija u Istanbulu: Otporna na zemljotrese  

Gradnja Sulejmanije počela je 1549., a završena 1557. godine. Džamija sa 138 prozora široka je 58, a duga 59 metara. Četiri stuba koja nose kupolu simboliziraju imena četverice halifa Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.  Tokom restauracije kupole dokazano je da je džamija otporna na zemljotrese jačine do osam stepeni Rihtera. Prema legendi, Sulejmanija je toliko čvrsta da bi u slučaju katastrofalnog zemljotresa u Istanbulu cijela pala u vodu i ne bi se polomila u dijelove.

Naredba sultana Sulejmana Veličanstvenog

Kada je mimar Sinan dobio naredbu od sultana Sulejmana Veličanstvenog da gradi džamiju, prvo je potražio prikladno mjesto za izgradnju impresivne građevine koja će nadmašiti i sjaj Aja Sofije. Bilo je to treće brdo Istanbula s pogledom na Zlatni rog. Prema nekim zabilješkama, temelji zgrade su iskopani, vrijeme je prolazilo, ali se na gradilištu ništa nije dešavalo. Sultan je odlučio obići gradilište. Zatekao je svog arhitektu Sinana kako hoda temeljima, saginje se, pogledava u nebo… Sultan ga je pitao: “Zašto nisi počeo da gradiš džamiju?”

– Veličanstvo, ja želim da to bude najčvršća građevina ikad sazidana. Zato sam čekao godinama i temelji su sada dobri za početak izgradnje – odgovorio je Sinan.

Sultan je s nestrpljenjem iščekivao otvaranje džamije. No, ponovo se ništa nije dešavalo. Pitao se šta je razlog kašnjenja, te je poslao jednog od sluga da provjeri šta je posrijedi. Kada se sluga vratio, izvijestio je sultana da arhitekt ne radi ništa, već samo sjedi u sredini džamije. Ljut, Sulejman je odlučio da sam provjeri riječi sluge. Na sredini džamije je sjedio Sinan s nargilom. Odmah mu je objasnio da on ne puši i da u nargili nema duhana, samo čista voda. Veliki Mimar Sinan zapravo je testirao akustičnost prostora, slušajući klobutanje vode u nargili i njegov eho. Tako je poslije ovog testa postavio 65 keramičkih posuda u kupolu i riješio važan kriterij pri izgradnji džamije – akustičnost.

Kompleks ima četiri munare. Ukupno deset balkona na munarama označavaju da je Sulejman Veličanstveni deseti vladar Carstva. Kompleks džamije se ne sastoji samo od molitvenog dijela (džamija) i (dvorišta) avlije, također uključuje i karavansaraj, imaret, bolnicu, medrese… U vrtu iza džamije nalazi se i mezar Sulejmana Veličanstvenog. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva.

Plava džamija: Tajna broja osam

Broj osam u islamu je jedan od svetih brojeva koji u islamskoj arhitekturi predstavljaju jedno od mjerila prilikom izgradnje monumenata. Tako je, naprimjer, Sultan Ahmetova Plava džamija u Istanbulu izgrađena u znaku broja osam. I džamija Selimija u Edirneu, koja predstavlja najveće djelo osmanske arhitekture, ima osam glavnih nosivih stubova koji pridržavaju kamenu kupolu. Munare na Mesdžidul Haremu – Kaabi su, također, osmougaone.

Jedna od najljepših džamija u Evropi je džamija sultana Ahmeta I, poznatija kao Plava džamija, jer ima predivne plave, zelene i bijele pločice kojima su ukrašeni vanjski zidovi. Ima šest visokih munara, a građena je od 1609. do 1616. godine u Istanbulu. Glavna, centralna kupola visoka je 43 metra. Ova džamija ima troja vrata, od kojih se glavna i najveća otvaraju na veliko dvorište. Dnevna svjetlost uvijek je bila važan kriterij pri izgradnji džamija, te stoga Plava džamija ima čak 260 prozora.

Donji dijelovi unutrašnjih zidova i stubova ukrašeni su s više od 20.000 ručno izrađenih keramičkih pločica s gotovo 50 raznih oblika tulipana (izrađenih u Izniku). Dok su pločice donjih nivoa tradicionalnije u dizajnu, one na gornjim galerijama su plamteće u prikazu cvijeća, voća i čempresa. Ahmedija ili Džamija sultana Ahmeta je i turska državna džamija i znamenitost najvećeg turskog grada i nekadašnje prijestolnice Osmanskog Carstva.

Džamija Fejsal: Najveća u Pakistanu

Džamija Fejsal izgledom podsjeća na pustinjski beduinski šator i najveća je džamija u Pakistanu i južnoj Aziji, te šesta po veličini u svijetu. Izgradnja džamije počela je 1976. godine i dobila je ime po ubijenom saudijskom kralju Faisalu bin Abdul Azizu, koji je bio najveći finansijer. Prema nekim podacima, izgradnja džamije koštala je više od 450 miliona saudijskih rijala, što je približno 120 miliona američkih dolara, odnosno, blizu 200 miliona KM.

Fejsal džamija ima površinu od 5.000 kvadratnih metara i treća je po kapacitetu prijema broja vjernika. U njenom glavnom dijelu klanjati može deset hiljada vjernika, na terasama 24.000, dok u dvorištu može stati 40.000. U njenim popratnim objektima još je prostora za 200.000 ljudi.

Singapur, Indija, London, Brunei, Kuala Lumpur

Ispričati sve pojedinosti o najljepšim džamijama svijeta je nemoguće. Toliko je historije satkano u njih, te vam stoga neke od njih predstavljamo kroz najljepše slike

Zlatna džamija u Singapuru

Najveća u Indiji je Džama džamija  

Tooting džamija u Londonu

Jame’Asr Hassanil Bolkiah džamija Brunei

Ubudiah džamija, Kuala Lumpur

Putrajaya džamija u Maleziji izgrađena je na vodi 

Najveće blago Abu Dhabija

Sheikh Zayed Bin Sultan Al Nahyan džamija vjerovatno je najimpozantnija religijska, ali i nacionalna građevina Abu Dhabija. Nema sumnje da je ona jedno od najvrjednijih arhitektonskih blaga savremenog društva Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i jedna od najljepših na svijetu. Dizajn „Velike džamije“, kako je naziva lokalno stanovništvo, jeste marokanski, međutim, slobodno se može reći da je u njoj, kada je riječ o materijalima, dobavljačima… ujedinjen cijeli svijet. U njenoj izgradnji su učestvovale i Italija, Njemačka, Maroko, Indija, Turska, Iran, Kina, Grčka i UAE. Osim uobičajenog materijala, u ovu džamiju su ugrađeni zlato, kristali i poludrago kamenje.

Džamija u vrtu njemačkog dvorca Schwetzingen

Džamija s veoma zanimljivom arhitekturom izgrađena je između 1779. do 1791. godine u njemačkom gradu Schwetzingen. Knez Carl Theodor iz Mannheima 1778. godine izgradio je drugu palaču, a u njenom vrtu, godinu kasnije, i prvu džamiju u Njemačkoj.

Džamija smještena u vrtu dvorca Schwetzingen je najranije izgrađena građevina u Njemačkoj u stilu kakvim se grade džamije. Za njen izgled zadužen je bio francuski arhitekt, a izgrađena je u vrijeme kada je turski stil gradnje bio popularan u Njemačkoj. Nakon dugogodišnjih restauracija, džamija je obnovljena i otvorena za javnost.

Čudesno putovanje kroz sedam nebesa

Mesdžid Al-Aksa u Jeruzalemu je prva Kibla muslimana i drugi mesdžid koji je postavljen radi obožavanja Allaha na Zemlji nakon mesdžida El-Harama. Ovo je ujedno treći mesdžid za koji je dozvoljeno da se čovjek sprema i putuje ka njemu. O značaju i vrijednosti ovog mesdžida govori i to što namaz obavljen unutar džamije Al-Aksa vrijedi kao 500 namaza obavljenih negdje drugdje.

Sveti mesdžid Al-Aksa ima 14 vrata (10 otvorenih i četiri zatvorena), četiri munare, osam ulaznih kapija (kamenih vrata s estetskim polukružnim kupolama), 12 škola, 14 sebilja, šest mihraba, 15 polukružnih kupola, 26 terasa i 25 bunara.

Al-Aksa džamija u Jeruzalemu datira iz kasnog VII stoljeća, što je čini jednom od najstarijih džamija na svijetu. Prema predanjima, Muhammed, a.s., upravo s ovog mjesta krenuo je na svoje čudesno putovanje kroz sedam nebesa.

Prema predanjima, Allahov poslanik, a.s., u noći Isra’ i Mi’radž klanjao je i predvodio namaz svim poslanicima u ovom svetom i od Allaha odabranom mesdžidu. Naredio je da se šalje ulje za kandilje kojim bi se osvijetlio mesdžid ukoliko ne bude dolazilo ulje s drugog mjesta.

– Posjećujte ga i klanjajte u njemu, pa ako ne budete mogli da ga posjećujete, onda šaljite ulje koje će biti stavljano i paljeno u njegovim kandiljima – poručio je Poslanik, a.s.

Od crkve do džamije: 1.500 godina stara istanbulska znamenitost

Otvaranju istanbulske Aja Sofije kao džamije, uljeto prošle godine, prisustvovalo je blizu 350.000 ljudi, od kada ova svjetska znamenitost ponovo služi kao islamska bogomolja.

Aja Sofija (Sveta Sofija) je pod zaštitom UNESCO-a. Bila je najveća crkva u Bizantijskom Carstvu, prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana I u Carigradu. U ovoj 1.500 godina staroj znamenitosti prvo je bila smještena crkva, onda džamija, da bi 1930. bila pretvorena u muzej. Prije godinu turske vlasti su donijele odluku da u Aja Sofiji ponovo bude džamija, što je izazvalo rasprave u cijelom svijetu.

Begova džamija u Sarajevu: Prva s električnim osvjetljenjem u svijetu

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu izgrađena je 1530. godine kao zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara Bosanskog sandžaka. Džamija je sa svih strana opkoljena uskim uličicama Baščaršije, s desecima dućana, pa ju je nemoguće sagledati u njenoj neodoljivoj ljepoti i veličini zbog kojih važi za jedan od najznačajnijih spomenika sakralne arhitekture na Balkanu.

Gazi Husrev-begova džamija je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine. Današnja dekoracija džamije je potpuno nova i urađena je tokom 2001. i 2002. godine. Za vrijeme opsade Sarajeva, Begova džamija je pogođena s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.

Objekat je kvadratnog oblika, s kupolom prečnika 13 metara i visine 16 metara, na koju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Poseban šarm ovom objektu daje prelijepi šadrvan koji se nalazi u dvorištu, čija voda služi za uzimanje abdesta.

Aladža u Foči: Dio svjetske baštine

Aladža džamija, jedan od najvrjednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu, nalazi se u Foči. Ovu ljepoticu prvobitno je izgradio 1549. godine Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana. Minirana je tokom agresije na BiH 1992. godine. Radovi na njenoj obnovi zvanično su počeli 2014. godine, a fočanska obnovljena džamija Aladža svečano je otvorena u maju 2019.

Kao izuzetno arhitektonsko ostvarenje i dio svjetske baštine oduvijek je privlačila pažnju kako običnih ljudi, tako i diplomata, putopisaca, arhitekata, domaćih i stranih istraživača.

Ferhadija u Banjoj Luci

Ferhat-pašina ili bolje znana kao Ferhadija džamija bila je centralni objekat u Banjoj Luci. Izgrađena je 1579. godine, a srušena od agresora 7. maja 1993., da bi 15 godina nakon polaganja kamena temeljca (2001.) za obnovu džamije, 7. maja 2016. godine, na dan kada je i srušena, obnovljena džamija svečano otvorena i vjernicima pradata na upotrebu. Po svom otomanskom stilu predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. stoljeća. Izgradnju je finansirao Ferhat-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. godine, a kasnije i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Dan rušenja Ferhadije – 7. maj, u Bosni i Hercegovini je proglašen kao zvanični Dan džamija.