Portal 072info

Najznačajnije arheološko otkriće u sjeveroistočnoj Bosni u pedesetak godina

Prije nekolika dana objavljena je vijest o senzacionalnom arheološkom otkriću kod Srebrenika: skupnom nalazu više od stotinu prahistorijskih metalnih predmeta. Riječ je možda o najznačajnijem pronalasku s područja sjeveroistočne Bosne u posljednjih pedesetak godina, te bitnom doprinosu arheološkoj nauci Bosne i Hercegovine u cjelini.

 

Edin Šaković, voditelj zavičajne muzejske zbirke i stručni saradnik za kulturno naslijeđe u Bosanskom kulturnom centru u Gračanici, koji je učestvovao u aktivnostima oko preuzimanja i preliminarne obrade nađenih predmeta, kazao je u razgovoru za Fenu da je u pitanju slučajni nalaz jedne prahistorijske ostave, što je inače termin kojim se u arheološkoj struci označava skupni nalazi većeg broja predmeta pohranjenih u zemlju, najčešće iz sigurnosnih razloga.

– Suočeni s neposrednom opasnošću, vlasnici su dragocjenosti pohranjivali u zemlju, u namjeri da se poslije vrate po njih. Mnogima to nije uspijevalo i predmeti bi ostajali u zemlji naredna stoljeća i milenije, sve dok neko sasvim slučajno ne bi na njih naišao. Tako se desilo i u našem slučaju – kaže Šaković.

Kopajući humus za cvijeće u šumi Markuša, u Rapatnici kod Srebrenika, mještanin Jasmin Buljubašić iz susjednog Kiseljaka je naišao na prahistorijske predmete. O nalazu je obavijestio svog poznanika u policiji, a ovaj je potom kontaktirao dr. sc. Edina Mutapčića, univerzitetskog profesora i dugogodišnjeg istraživača povijesti srebreničkog kraja. Profesor Mutapčić je potom organizirao sastanak s pronalazačem, kome je prisustvovao i Nihad Omerović, načelnik Općine Srebrenik, skupa s predstavnicima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa iz Tuzle.

– Tom prigodom postignut je dogovor da pronalazač predmete ustupi Općini. Sutradan smo s Buljubašićem izašli na mjesto pronalaska, te smo pregledom terena prikupili dodatnih dvadesetak predmeta. U međuvremenu, službeno je obaviješten i Muzej istočne Bosne iz Tuzle, kao nadležna muzejska ustanova, a u protekli petak imali smo primopredaju nalaza i konferenciju za medije na kojoj je o svemu obaviještena šira javnost – kazao je Šaković.

Navodi da se već na prvi pogled moglo zaključiti da se radi o tipičnoj ostavi iz kasnog brončanog doba, dakle između 2.800 i 3.200 godina starosti. Sastojala se iz 124 predmeta. Najviše je brončanih srpova, a tu su i keltovi (bojne sjekire), vrhovi koplja, narukvice, itd. Na osnovu prisustva velikog broja oštećenih predmeta i fragmenata, kao i grumenja sirove bronce, jasno je da se radi o imovini nekog ljevača bronce, odnosno tzv. radioničkoj ostavi.

– Područje općine Srebrenik, odnosno doline rijeke Tinje do prije nekih dvadesetak godina bilo je velika prazna površina na arheološkoj karti Bosne i Hercegovine. U stručnoj literaturi je postojao svega jedan evidentiran lokalitet. Istina, u posljednjih desetak godina ustanovljena su i neka nova nalazišta, ali je pronalazak ove ostave uistinu velika senzacija. Ostava s lokaliteta Markuša također je značajan prilog za arheološku topografiju sjeveroistočne Bosne, gdje je već ustanovljeno desetak nalaza ove vrste – od Novog Grada kod Odžaka preko Grapske kod Doboja, zatim Boljanića, Monja i Pašalića kod Gračanice pa do Bokavića kod Lukavca. Gotovo svi su evidentirani sredinom prošlog stoljeća. Ova novopronađena ostava kod Srebrenika je prva u posljednjih pedesetak godina, a definitivno je i najznačajnija po brojnosti predmeta. Imajući sve to u vidu, može se kazati da je ovo i najznačajniji arheološki nalaz na području ove regije, pa i jedan od najznačajnijih nalaza u bosanskohercegovačkoj arheologiji u zadnjih nekoliko desetljeća uopće – smatra Šaković.

Inače, ostave su među arheolozima veoma dopadljiva vrsta nalaza – dijelom zato jer sadrže obilje predmeta koji omogućavaju tipološku i druge analize, a dijelom zato jer je pronalazak neke ostave uvijek rezultat slučajnosti. Isto tako, jedino spletom sretnih okolnosti one budu sačuvane i za nauku.

– Ovo je osobito značajno u situaciji kakvu imamo danas. Naime, svjedoci smo prave jedne pošasti posljednjih godina, ilegalnog traganja i pljačkanja starina i arheoloških predmeta. Postoji čitava mreža tih tragača i “detektoraša”, koji pustoše arheološke lokalitete. U svemu tome najtragičnije je što naše policijske agencije uopće ne reagiraju na ovu pojavu, iako naše zakonodavstvo propisuje stroge kazne za takvu vrstu krivičnih djela i iako se sve to odvija manje-više javno – upozorava Šaković.

Na svu sreću, pronalazač naše ostave Jasmin Subašić je pokazao dovoljno svijesti i savjesnosti, te je o nalazu obavijestio struku, zahvaljujući čemu je ovaj značajan arheološki nalaz spašen kao trajno dobro šire društvene zajednice.

– Želio bih istaknuti i svesrdnu podršku koju je pružio načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović. Iskreno se nadam da će njihovi primjeri motivirati i druge slučajne pronalazače, odnosno predstavnike lokalne uprave u slučaju nekih novih, sličnih nalaza – poručio je Šaković.

Nakon popisa i sastavljanja zapisnika o primopredaji, pronađeni predmeti su izloženi u muzejskim vitrinama u Centru za kulturu i informisanje u Srebreniku. Planirano je da se u okviru ove ustanove organizira zavičajna muzejska zbirka. Šaković misli da bolji poticaj za realizaciju te ideje od pronalaska ove ostave nije ni mogao postojati.

– Iskreno se nadam da će ta ideja uskoro biti realizirana, a i mi iz Gračanice ćemo pružiti svaku vrstu stručne pomoći komšijama u Srebreniku. Sami predmeti će, naravno, biti predmet detaljnijih analiza i obrade, a rezultati će se publicirati u nekom stručnom časopisu. Što se tiče mjesta nalaza, ono će također biti temeljito rekognoscirano. Po riječima Benjamina Bajraktarevića, direktora Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK-a, ova je ustanova već dobila potrebno odobrenje i ovim će aktivnostima pristupiti u što skorijem vremenu – rekao je Šaković u intervjuu za Fenu.

Podijelite članak