Nakon što je 8 država potpisalo memorandum o integraciji berzi: BiH dio izoliranog otoka na tržištu kapitala

Nakon godine pregovora, ministri finansija i zvaničnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunije, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije potpisali su krajem avgusta Memorandum o razumijevanju u saradnji usmjerenoj na razvoj tržišta kapitala. Dokument koji podrazumijeva regionalnu integraciju tržišta kapitala i spajanje osam berzi iz srednje i jugoistočne Evrope, potpisan je uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

Precizirano je da će sjedište nove kompanije, koja će objediniti i voditi proces integracije biti u Zagrebu. BiH, očigledno, ostaje izvan nove asocijacije.

Geografski, bilo bi logično uključiti BiH u ovaj prostor, ali ekonomski gledano jasno je zašto nije bilo interesa, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran. Naše berze su karikaturalne, a naše tržište kapitala mikroskopsko.

Međutim, članstvo Sjeverne Makedonije, a ne Srbije, ukazuje da ni snaga ekonomije nije bila ključni faktor, već vjerovatno angažman i obostrani interes, a s naše strane ga vjerovatno nije ni bilo – dodaje Gavran. Godinama već ukazujemo da ekonomija i građani u BiH nemaju mogućnost investiranja, pa se na računima banaka gomilaju sredstva čiju vrijednost nagriza inflacija.

Ukupni depoziti svih sektora u BiH narasli su na 34,5 milijardi KM, a najznačajniji rast štednje bilježi sektor stanovništva. Gavran naglašava da bi nesporan interes naše ekonomije bio povezati se s regionom i pokušati oživjeti tržište kapitala.

Dobili bismo konačno alternativu štednji u bankama, koja je skoro pa bez kamata, i kupovini nekretnina, koja se isplati, ali je „najmrtviji“ tip investicija. Bilo bi još korisnije da se investiranje u zlato u BiH uredi bez dodatnog oporezivanja, jer onda i s manje znanja i s manjim iznosima možete ulagati, dok je za berze i dionice potrebno znanje – ističe Gavran.

Istovremeno, smatra da je prioritet BiH privući ulaganja, a ne plasirati novac u druge države, ali da pitanje zašto smo ostali izvan svakako zaslužuje odgovor. Međutim, ako nismo u stanju objediniti dvije berze u jednu, odnosno integrirati vlastito tržište, ne znam kako bismo se integrirali sa drugima.

BiH je jedina zemlja s dvije berze, samo iz političkih, a ne iz ekonomskih razloga. U ovom trenutku ove teme nisu ni na stotom mjestu prioriteta domaćih vlasti, a same berze ne mogu, ne žele to premostiti ili nisu poželjne ostalima i tako ostaju još više izolirane – kaže Igor Gavran.

Nakon godine pregovora, ministri finansija i zvaničnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunije, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije potpisali su krajem avgusta Memorandum o razumijevanju u saradnji usmjerenoj na razvoj tržišta kapitala. Dokument koji podrazumijeva regionalnu integraciju tržišta kapitala i spajanje osam berzi iz srednje i jugoistočne Evrope, potpisan je uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

Precizirano je da će sjedište nove kompanije, koja će objediniti i voditi proces integracije biti u Zagrebu. BiH, očigledno, ostaje izvan nove asocijacije.

Geografski, bilo bi logično uključiti BiH u ovaj prostor, ali ekonomski gledano jasno je zašto nije bilo interesa, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran. Naše berze su karikaturalne, a naše tržište kapitala mikroskopsko.

Međutim, članstvo Sjeverne Makedonije, a ne Srbije, ukazuje da ni snaga ekonomije nije bila ključni faktor, već vjerovatno angažman i obostrani interes, a s naše strane ga vjerovatno nije ni bilo – dodaje Gavran. Godinama već ukazujemo da ekonomija i građani u BiH nemaju mogućnost investiranja, pa se na računima banaka gomilaju sredstva čiju vrijednost nagriza inflacija.

Ukupni depoziti svih sektora u BiH narasli su na 34,5 milijardi KM, a najznačajniji rast štednje bilježi sektor stanovništva. Gavran naglašava da bi nesporan interes naše ekonomije bio povezati se s regionom i pokušati oživjeti tržište kapitala.

Dobili bismo konačno alternativu štednji u bankama, koja je skoro pa bez kamata, i kupovini nekretnina, koja se isplati, ali je „najmrtviji“ tip investicija. Bilo bi još korisnije da se investiranje u zlato u BiH uredi bez dodatnog oporezivanja, jer onda i s manje znanja i s manjim iznosima možete ulagati, dok je za berze i dionice potrebno znanje – ističe Gavran.

Istovremeno, smatra da je prioritet BiH privući ulaganja, a ne plasirati novac u druge države, ali da pitanje zašto smo ostali izvan svakako zaslužuje odgovor. Međutim, ako nismo u stanju objediniti dvije berze u jednu, odnosno integrirati vlastito tržište, ne znam kako bismo se integrirali sa drugima.

BiH je jedina zemlja s dvije berze, samo iz političkih, a ne iz ekonomskih razloga. U ovom trenutku ove teme nisu ni na stotom mjestu prioriteta domaćih vlasti, a same berze ne mogu, ne žele to premostiti ili nisu poželjne ostalima i tako ostaju još više izolirane – kaže Igor Gavran.