Nakon tragedije u Jablanici država šuti: Ko će odgovarati i kada?

Bosna i Hercegovina je i sama nedavno doživjela jednu od najtragičnijih nesreća u posljednjim godinama – katastrofu u Jablanici, gdje je nakon obilnih padavina aktiviran teren oko, kako se već mjesecima sumnja, nelegalnog ili barem nepravilno nadziranog kamenoloma.Usljed klizišta i urušavanja, čitavo selo je praktično zbrisano, a u tragediji je stradalo 19 ljudi.Porodice su ostale bez domova, imanja, uspomena, svega što su generacije stvarale.Dok su se stanovnici borili da dođu sebi, na teren su stigle humanitarne organizacije i volonteri, ljudi dobre volje iz svih krajeva zemlje. Zahvaljujući njima, prve kuće i privremeni objekti počeli su nicati brže nego reakcije nadležnih institucija.Donacije građana, dijaspore i fondacija pokrenule su obnovu sela, ali je u isto vrijeme otvoreno pitanje: gdje je Vlada Federacije BiH u svemu tome?Zašto humanitarne organizacije preuzimaju teret države? I zašto u zemlji koja iz godine u godinu plaća cijenu neuređenog sistema još uvijek ne postoji poseban, jasan i funkcionalan fond za hitne situacije ovog obima?Pitanja se gomilaju. Ko je dozvolio da kamenolom funkcioniše bez adekvatne kontrole? Ko je potpisivao dozvole? Ko je zatvarao oči pred izvještajima o nestabilnom terenu? I ko će, na kraju, odgovarati za smrt tolikog broja ljudi?Umjesto sistemske reakcije, BiH ponovo tone u poznati obrazac – prebacivanje odgovornosti, političke prepirke i tišina institucija koje bi morale raditi svoj posao.U Sjevernoj Makedoniji, nakon tragedije u diskoteci u Kočanima, hiljade građana izašle su na ulice zahtijevajući istinu, odgovornost i pravdu.U Srbiji studenti i građani masovno protestuju zbog različitih institucionalnih propusta. A u Bosni i Hercegovini? Zavlada tišina.Tragedija u Jablanici je brzo nestala iz medijskog fokusa, a društvo nije artikulisalo pritisak kakav bi mogao natjerati institucije na djelovanje.Kao da smo se kolektivno navikli na činjenicu da nesreće prolaze bez odgovora, da se tragedije zaboravljaju, a odgovorni izvlače.Kamenolom u Jablanici nije samo prirodna katastrofa – to je sistemska katastrofa.To je slika države u kojoj su životi ljudi manje vrijedni od interesa investitora, političkih veza i neuređenih institucija.Nakon što su građani i humanitarne organizacije uradili ono što je posao države, ostaje pitanje hoće li ova tragedija konačno pokrenuti ozbiljne reforme sistema nadzora, upravljanja rizicima i kontrole rada privrednih subjekata.Ili će se sve završiti na još jednom saopštenju, još jednoj poruci saučešća i još jednoj tragediji koja će pasti u zaborav.