Naša mladost zanavlja tuđe nacije: Pojedine škole ove godine bi mogle oboriti negativni rekord

U toku je upis učenika u prve razrede srednjih škola u Unsko-sanskom kantonu, a sudeći po tome kako je počelo, ove godine bi mogao biti oboren negativni rekord u kontinuiranom trendu opadanja broja novih polaznika.

Nedavno smo radili reportažu u poljoprivrednoj školi Sanus futurum, koja je imala osam upisanih učenika, a u međuvremenu dobili su samo dva nova.

Svima je isto

– Neko dođe, neko ode, iz naše škole jedno je dijete iskazalo namjeru da se prebaci u medicinsku u Prijedor, ali tamo je sve popunjeno.

Mi nećemo da žurimo, svakom djetetu dajemo vremena i prostora da se predomisli kod odabira svog puta.

Ali, nije to samo kod nas. U kontaktima sa direktorima saznajemo da nijedna škola nema dovoljno djece, kazao nam je direktor škole Senad Tičević.

Do početka nove školske godine znaće se konkretne brojke. Nažalost, one će biti takve da će se mnoge škole morati početi zatvarati.

Ako nema prvačića, nema ni odjeljenja, zato se područne škole najbrže zatvaraju, smatra Fajić
– Bosna je dugo slovila kao primjer demografskog rasta.

Mnoge porodice su imale između petoro i desetoro djece.

Odnedavno, došlo je do žestokih promjena u društvu. Uništena je ekonomska osnova države, društvo neuređeno, devastirana prava i slobode, nije povoljno stanje za sklapanje brakova i rađanje djece.

Niko neće da ide u nešto što finansijski ne može održavati, napala nas je bijela kuga, kazao nam je profesor Halid Dedić, predsjednik Bihaćke građanske inicijative.

U Sindikatu srednjeg obrazovanja kažu da su zabrinuti.

– Evidentno je smanjenje broja djece, vjerovatno će biti i tehnološkog viška u školama. Zabrinjavajuće je, dobili smo i inicijativu iz Ministarstva obrazovanja da iz istog razloga određene područne škole moraju biti zatvorene, rekao nam je Samir Fajić, sindikalista.

Sindikati su odavno upozoravali na ovaj problem, udruženja poput Bihaćke građanske inicijative pogotovo.

– Međutim, naše vlasti nemaju podataka o iseljavanju niti poduzimaju bilo šta da se ono zaustavi i eto što nemamo đaka. Naša mladost bježi u uređene zemlje, tamo stupa u bračne veze, rađa djecu i zanavlja tuđe nacije, umjesto da se to dešava kod nas, smatra

Puste gimnazije

– Pravda ovdje nije za sve ista.

Ljudi bježe zbog toga vani, gdje grade svoj život. Medicinske škole nemaju upisnih problema, jer njihova zanimanja, naročito za žensku populaciju, najpogodnija su za brz odlazak na posao u inostranstvo.

Ili na primjer u mojoj školi, gdje imamo nova zanimanja cnc operatera na mašinama, tu nemamo problema sa upisom, jer su to tražena zanimanja, gdje djeca znaju da s tim mogu dobiti posao u inostranstvu. Na drugoj strani, u cijelom kantonu gimnazije su puste, spajaju se sa drugim školama.

Samostalno stoje samo još u Bihaću, ali bojim se da je i to samo pitanje vremena, a vremena nemamo, naglasio je Fajić.

Prema njihovim informacijama, slično stanje vlada u cijeloj državi, s tim da je u USK-u možda i najgore.

Glavni gradovi sa većim brojem stanovništva donekle odolijevaju trendu ili taj problem nije toliko vidljiv kao na periferiji. Međutim, on neminovno dolazi svugdje, jer se ništa ne poduzima kako bi se izbjegao.

Posljedice bijele kuge osjećaju se i na fakultetima, kao i u srednjim školama, dok je najgore u osnovnim školama koje se najbrže zatvaraju.