Naša tema | Gradovima BiH prijete rekordne vrijednosti zagađenja zraka

Kako se bliži zima, tako se u gradovima širom BiH znatno narušava kvalitet zraka. Sarajevo, Tuzla, Kakanj, Zenica, Visoko, Maglaj i drugi, već bilježe nezdrav i zagađen zrak.

Kao i ranijih godina, sve će ovisiti od vremenskih prilika, upozoravaju stručnjaci. Ako budemo imali zimu sa više vjetra onda ćemo imati sreće i niže vrijednosti zagađenja, a ako bude standardna klimatološka klima, onda možemo očekivati rekordne vrijednosti zagađenja koje nas lansiraju na vrhove “crnih lista” u svijetu.

“Na zagađenja najviše utječe to što imamo visoke emisije zagađujućih materija i kad tome dodamo ove klimatske uslove, onda dobijemo visoke vrijednosti zagađenja”, pojašnjava u razgovoru za Anes Podić iz Eko Akcije.

Dakle, ako bude vjetra, onda će biti i manje zagađenja, poentira. “Počeo je hladniji dio godine kada atmosferski procesi usporavaju i onda dolazi do koncentrisanja zagađenja u nižim slojevima atmosfere i onda kad imate uslove stabilnog vremena, kao ovih dana, i kada počinje sezona grijanja kada emisije zagađujućih materija u zraku dodatno porastu, onda imamo povećane vrijednosti na mjernim stanicima”, ističe Podić.

Na pitanje da li su vlasti išta uradile po pitanju zagađenja zraka u odnosu na prošlu godinu, Podić kaže da je jedina razlika što je Federacija BiH aplicirala za kredit kod Svjetske banke i trebao bi postati sljedeće godine operativan.

“Predviđeno je da se uradi nekoliko aktivnosti, međutim ništa od toga neće poboljšati stanje u mjeri da mi to vidimo na mjernim rezultatima. Ono što je predviđeno da se radi od novca tog kredita su sitne izmjene – nabavka autobusa i izgradnja biciklističke staze.

Drugi dio novca predviđen je da se ložišta na čvrsta goriva zamijene drugačijim, čistijim načinom grijanja. Mi takvih ložišta u gradu imamo 45 hiljada.

Što se tiče programa Vlade KS koja i ove godine sufinansira građanima prelazak na plin u iznosu od minimalno 1.500 KM, Podić govori da je riječ o simboličnom iznosu.

“To je tu tek tako kad ih prozovete oni kažu da imaju projekat sufinanasiranja prelaska na plin.” Da bi se riješio problem zagađenog zraka, pojašnjava, “vi morate svakodnevno raditi na tome.

Bilo koja aktivnost da se provodi u gradu, mora se razmišljati kako će utjecati na kvalitet zraka, može li se smanjiti zagađenje, od urbanizma pa nadalje”. Ističe da je kupovina novih tramvaja daleko od potrebnog broja.

“Sarajevo je prije rata imalo 45 tramvaja koji su trebali da rade tokom špice, a mi smo kupili 25, ima i nešto starih, ali još uvijek nemamo dovoljno tramvaja. Subvencionirane su prigradske željezničke linije, ali vi onda dođete vozom u Sarajevo i morate čekati pola sata tramvaj i onda neko ko svakog dana mora ići na posao naravno da će sjesti u auto jer ovako gubi sat vremena.

Kao pozitivan primjer navodi grad Ljubljanu koja je napravila mrežu velikih parkirališta oko grada gdje, kako kaže, parkirate svoj automobil po cijeni od 1,5 eura na dan i u to vam ulazi karta za javni prijevoz do grada.

“Zamislite da mi to imamo na ulazu u Sarajevo, na Ilidži, Vogošći, i redovnu liniju do grada, naravno da bi se svi odvezli do Vogošće i onda do grada umjesto da ‘ganjanju parking'”, navodi Podić.

Poručuje da nema efekta od “kukanja po društvenim mrežama” i da se građani moraju udružiti, pomoći, i problem adresirati onima koji su u mogućnosti da problem riješe, a to su naši političari.

“BiH nikad nije uspjela razviti istraživačke resurse koji bi mogli pomoći da se precizno odredi udio pojedinih zagađivača od ukupnog zagađenja. Bio je jedan međunarodni projekat koji je neslavno završio, a to je argument više da se moramo osloniti na vlastite snage”, zaključuje Anes Podić iz Eko akcije.

S druge strane, poznati fizičar i klimatski stručnjak Martin Tais poručuje da nas očekuje scenarij ranijih godina – povećan broj PM10 čestica.

Tais izdvaja dva glavna uzroka zagađenja u Sarajevu, jedan na koji ne možemo utjecati – prirodni položaj, i drugi na kojem bismo morali poraditi u narednom periodu.

“PM10 čestice su one tvari s kojima imamo najviše problema, sumpor dioksid je relativno smanjen. Mi smo grad za koji se zna da će biti na vrhu liste po broju PM10 čestica.

Drugi problem, navodi, jesu gust saobraćaj i kućna ložišta. “To ne možemo riješiti ako ne smanjimo zagađivanje, a to je suština rješavanja ovog problema u KS.”

Ističe da se neke akcije poduzimaju (utopljavanje zgrada, izbacivanje uglja), ali da to nije nedovoljno, te da bez vizije i strategije nema rješenja.

S obzirom da živimo u digitalnom dobu i svjedočimo brzom razvoju tehnologija, pitali smo ga da li postoji neka koja bi nam mogla pomoći u rješavanju ovog problema.

“Mi od 60-ih godina pratimo stanje zagađenosti u Sarajevu, sve smo ispitali i sve se zna. Imaju kantonalni planovi gdje je zapisano šta reba rješavati, imaju nove studije strategije… učinjeno je dosta, ali nije dovoljno.

Za pozitivan primjer navodi grad London gdje su ljudi, priča nam, umirali na ulici od zagađenja zraka pa su onda izbacili ugalj.

Pojašnjava da nije problem ni termoelektrana, jer one ne proizvode PM10 čestice s kojima mi imamo problem, već sumpor dioksid i druge gasove.

“Ako redovno, svake godine, budemo uradili nešto na rješavanju ovog problema, imat ćemo poboljšanje. Građani su prepušteni sami sebi, prirodni uslovi se ne mogu promijeniti, a bez novca nema ni rješenje ovog problema”, zaključuje Martin Tais.