Portal 072info

Nasilje nad ženama u porastu u svim zemljama regije

Nasilje nad ženama je najrasprostranjeniji oblik nasilja u porodici sa kojim se suočavaju sve zemlje balkanskog regiona. Posljednjih godina je zabilježen porast ovog vida nasilja u svim zemljama regije, a raspoloživi podaci govore da se godišnje prijavi više od …

… deset hiljada slučajeva nasilja u porodici. Ipak, prema riječima stručnjaka, samo mali procenat ovogo vida nasilja bude prijavljen nadležnim službama, prenosi Anadolu Agency.

Jedna od žrtava porodičnog nasilja na Kosovu posljednjih mjesec i po dana nalazi se u sigurnoj kući, u koju je smještana nekoliko puta ranije. U skloništu je zajedno sa šestogodišnjim sinom. U ispovijesti za Anadolu Agency (AA) kazala je da je najprije bila žrtva svoje porodice u Albaniji, koja ju je prodala za hiljadu eura. No, ona je pobjegla i vratila se svojoj porodici. Međutim, kako je kazala, članovi porodice su je izgladnjivali, tjerali da radi na polju po cijeli dan i prijetili da će je ubiti.

Ispovijest žrtve: Tukao me je, a sad želi uzeti sina

Ova žena jedno vrijeme krila se kod sestara, a potom je 2005. odlučila da se uda za starijeg čovjeka sa Kosova, samo da bi imala sigurno parče hljeba i mir. Ispostavilo se da njen muž nije udovac, kako se predstavljao, već da ima ženu i četvero djece…. Kada je nakon tri godine rodila sina, muž je počeo da je tuče i maltretira.

“Tukao me je, uhvatio za vrat, htio je da me ubije”, ispričala je ova žena koja je u međuvremenu uspjela da se odvoji od muža. Sad se bori za alimentaciju koju je sud odredio, ali se njen bivši muž ne slaže sa odlukom da sin ostane s majkom…

Slična je životna priča i mnogih drugih žena žrtava nasilja u porodici.

Prema podacima Kosovske policije, najveći broj žrtava nasilja u porodici su žene. One su najčešće žrtve psihičkog, fizičkog i seksualnog nasilja. Na Kosovu se nasilje nad žena povezuje sa socio-ekonomskim uslovima, siromaštvom i nezaposlenošću, ali i sa tradicijom i nepoštivanjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Naime Sherifi, izvršna direktorica Centra za zaštitu žena i dece u Prištini, napominje da se u posljednje tri-četiri godine broj žena žrtava nasilja kreće oko 1.000, a da je u 2014. taj broj dostigao 1.200 osoba. Na Kosovu postoji sedam “skloništa” za žrtve porodičnog nasilja. Sherifi kaže da je u 2013. u svih sedam skloništa bilo smješteno 440 žrtava, a u 2014. između 460 i 470.

Bilo je slučajeva da su skloništu bile smještene žene sa sedmoro i osmoro djece, a najveći problem je, ističe ona, kako obezbijediti smještaj žrtvama nakon skloništa. Radi se na tome da to bude obaveza opštine na čijoj su teritoriji.

Žrtve se teško odlučuju da prijave nasilje

Prema Istraživanju o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja u BiH, samo se deset posto slučajeva nasilja u porodici i prijavi.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH i Policije Brčko Distrikta, u FBiH je u prošloj godini prijavljeno 1.032 slučaja nasilja u porodici, a u Brčko Distriktu 14, dok su u Republici Srpskoj (RS) u toku prošle godine evidentirana 1.363 slučaja nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.

U BiH je u 2013. godini zabilježeno 2.757 prijava slučajeva nasilja u porodici. U istoj godini, u devet sigurnih kuća u BiH smješteno je 417 žrtava nasilja u porodici, a bilo je 4.985 poziva na SOS telefone.

Većina zemalja regije usvojila je Istanbulsku konvenciju o sprečavanju nasilja u porodici, ali i dalje rade na usklađivanju zakona sa tim dokumentom.

Koordinatorica Savjetovališta protiv nasilja u porodici Vesna Stanojević smatra da je trenutni zakon po ovom pitanju u Srbiji dobar, ali da je problem u primjeni zakona. Navela je da često i žene iz različitih razloga odustaju od tužbi. Kazne, ako su u pitanju krivična djela, se kreću od 14 do 40 godina, ali je problem u izricanju tih kazni.

Stanojević ističe da je po pitanju žrtava 2013. godina bila jedna od najgorih godina u Srbiji. U toj godini je zabilježeno 46 ubijenih žena u porodičnom nasilju. Najčešće se prijavljuje fizičko nasilje. Od početka ove godine Savjetovalište je zabilježilo 300 poziva. U Srbiji postoji i desetak sigurnih kuća. Kako je navela Stanojević, kroz ove objekte prođe veliki broj žena i skoro sve su popunjenih kapaciteta.

„Ranijih godina vrijeme koje su žene provodile u sigurnim kućama prosječno je iznosilo oko četiri, pet mjeseci. Sada je nešto manje, boravak traje otprilike tri meseca. Nakon toga, žene izađu iz sigurnih kuća. Neke se vraćaju roditeljima, ali ima i onih koje se vraćaju muževima, što je prošle godine učinilo 17 posto žena nakon izlaska iz sigurne kuće. To u mnogome zavisi od finansijskog stanja žene“, rekla je Stanojević.

Hrvatska: Muževi najčešći počinitelji nasilja

Hrvatska do danas nije ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, tvrdi kako je, unatoč nekim pokazateljima, u porastu porodično nasilje nad ženama u svim oblicima.

U 2013. godini po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, prekršajno je prijavljeno 16.564 osoba, što je za 7,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2012., a pojavio se kontinuirani pad od 2010. godine. Najčešći počinitelji nasilja u porodici u 2013. su bili suprug nad suprugom, u 3.897 slučajeva.

„U 2013. bilo je ubijeno 15 žena, u porodičnom nasilju u dvije trećine slučajeva radi se o muškarcima, godinu prije bilo je ubijeno 27. Možemo govoriti samo o razmjeru 15 do 28 žena u posljednjih pet godina“, kazala je pravobraniteljica Ljubičić.

U Hrvatskoj postoji 19 skloništa i savjetovališta za žrtve porodičnog nasilja, ali se i ova zemlja bori sa problemom neprijavljivanja nasilja u porodicama.

„Najčešće se radi o nepovjerenju žrtava u sistem uslijed čega se žrtve boje da će im nakon prijavljivanja nasilja biti još gore“, kazala je Ljubičić.

U Crnoj Gori se u prosjeku svakog dana jedna žena obrati sigurnim kućama za pomoć. Iz Kancelarije Sigurne ženske kuće u Podgorici poručuju da se situacija u ovoj oblasti popravlja, ali da žene i dalje imaju strah da prijave nasilje.

Ne prijavljuju nasilnike “radi djece”

Prema podacima Kancelarije Sigurne ženske kuće u Podgorici, u 2014. godini ovoj organizaciji se obratilo 385 žena sa iskustvom porodičnog nasilja. U skloništu SŽK su u toku prošle godine bile smještene 144 osobe, od čega 71 žena i 73 djece. Takođe, 237 puta je pruženo inicijalno savjetovanje u kancelariji SŽK, dok je 385 puta pruženo inicijalno savjetovanje putem telefona.

Sigurne ženske kuće postoje u Podgorici, Nikšiću i Pljevljima.

“Postoji hiljadu i jedan razlog zašto žene neće da prijave nasilje u porodici. Uglavnom se to radi zbog djece. Jer, muževi ženama prijete, kažu im da one mogu ići, ali djecu ne mogu uzeti sa sobom“, ističe direktorica Sigurne ženske kuće u Podgorici Ljiljana Raičević.

Nasilje u porodici je veliki problem i u Albaniji, gdje takođe prednači nasilje nad ženama. Prema policijskim podacima, broj od 94 slučaja, koliko je bilo 2005. godine, 2012. je povećan na 2.526, dok je 2013. godine zabilježen podatak od 2.346 prijavljenih slučajeva nasilja u porodici.

Prema podacima Instituta za statistku, od 2007. do 2013. godine sa 56 na 59 posto je povećan broj žena koje su zlostavljane.

I u Makedoniji je, posebno prošle godine, zabilježen porast zlostavljanih žena u porodici. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova ove zemlje, u prošloj godini je zabilježen 901 slučaj nasilja u porodici. Oko 83 posto se odnosi na nasilje nad ženama.

Anadolija

Podijelite članak