Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

BiH se suočava s određenim novim demografskim izazovima: stopom nataliteta od 1,2 među najnižima u Evropi, te upornim iseljavanjem stanovništva i brzim starenjem. Istraživanje UN-ovog Populacijskog fonda (UNFPA) pokazalo je, pak, da porodice u prosjeku žele imati oko dvoje djece, što ukazuje na sistemske prepreke, a ne na nedostatak aspiracija. Iza statistike stoje složeni društveni i ekonomski razlozi. 

Odlazak mladih 

Demograf Amer Osmić kaže kako je natalitet pokazatelj šireg nepovoljnog društvenog ambijenta, ali i nivoa optimizma i negativne percepcije budućnosti bh. društva. 

– Ključni uzroci su i dalje svakako ekonomska nestabilnost, teško rješavanje stambenog pitanja, nesigurno tržište rada i trajno iseljavanje mladih ljudi koji se nalaze u reproduktivno najaktivnijoj dobi. Važan faktor predstavlja i slabo povjerenje u institucije i nedovoljna podrška porodicama kroz socijalne i natalitetne politike – kazao je Osmić za “Dnevni avaz”.

Osmić: Natalitet slika optimizma. Ustupljena fotografija

Finansijska nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja su među ključnim razlozima zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo, kaže i ekonomski analitičar Davud Bećirović.

– Ljudi bježe od osjećaja da nemaju kontrolu nad idućih pet godina svog života. Ako ne možete planirati kvartal u biznisu, kako da planirate decenije u odgoju djeteta? To je čista racionalizacija rizika. U BiH imamo kombinaciju niskih plata, nesigurnih ugovora i skupog stanovanja, što stvara okruženje u kojem je racionalna odluka ne imati dijete – komentariše Bećirović.

Bećirović: Stabilnost ključna. Ustupljena fotografija

Žene “kao rizik”

Poseban problem je položaj žena na tržištu rada, za koje zakonska zaštita postoji, ali praksa često pokazuje drugačiju sliku, te ženu koja uđe na razgovor za posao u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama poslodavci percipiraju kao rizik, kaže Bećirović, pa mnoge žene biraju između karijere i materinstva ranije nego što bi trebalo biti normalno.

– Odluka o odgađanju roditeljstva često je racionalna strategija preživljavanja u sistemu gdje dominiraju nesigurni ugovori o radu i niske plate. U takvom okruženju, majčinstvo/roditeljstvo se ne doživljava kao radost koju društvo jedva čeka da podrži, već kao ogroman finansijski rizik koji roditelji najčešće moraju iznijeti potpuno sami – navodi Denija Hidić iz Fondacije CURE.

Nestaju generacije

Osmić upozorava da BiH ne gubi samo stanovništvo nego i generacije koje bi trebale nositi budući razvoj zemlje.

Dugoročno, to znači ubrzano starenje stanovništva i dodatni pritisak na ionako opterećene javne sisteme.