Naučnici objasnili detalje – najbolji način za preživjeti nuklearni udar

nuklearni udar rat prtscr

Prošlo je gotovo 80 godina otkako su dvije nuklearne bombe detonirane iznad japanskih gradova Hirošime i Nagasakija, usmrtivši najmanje 129.000 ljudi i prouzročivši razorne, dugoročne zdravstvene učinke.

Do danas su to jedini slučajevi korištenja nuklearnog oružja za ratovanje, ali realnost je da je u svijetu ostalo otprilike 12.700 bojnih glava, a Vladimir Putin je svoje stavio u stanje visoke pripravnosti. Dakle, što bi se dogodilo da ruski predsjednik sutra, ne daj Bože, ispuni prijetnju i aktivira nuklearnu bombu?

Tim iz AsapSCIENCE proučava nauku o nuklearnim bombama kako bi predvidio kolika je vjerojatnost da ćete preživjeti. Recimo, u slučaju nuklearne eksplozije, željeli biste nositi bijelo.

Šta je nuklearno oružje?

Nuklearno oružje je uređaj koji koristi nuklearnu reakciju za stvaranje eksplozije. Nuklearni uređaji se kreću od male prijenosne naprave koju nosi pojedinac do oružja koje nosi projektil. Nuklearna eksplozija može se dogoditi sa ili bez upozorenja od nekoliko minuta.

Ne postoji jasan način za procjenu utjecaja jedne nuklearne bombe jer ovisi o mnogim faktorima, uključujući vrijeme na dan kada je bačena, doba dana kada je detonirala, zemljopisni raspored mjesta gdje udari i je li eksplodirala na tlu ili u zraku. Ali, općenito govoreći, postoje neke predvidljive faze eksplozije nuklearne bombe koje mogu utjecati na vjerojatnost vašeg preživljavanja.

Otprilike 35 posto energije nuklearne eksplozije oslobađa se u obliku toplinskog zračenja. Budući da toplinsko zračenje putuje približno brzinom svjetlosti, prva stvar koja će pogodi ljude jeste bljesak zasljepljujuće svjetlosti i topline.

Video AsapSCIENCE razmatra bombu od jednog megatona, koja je 80 puta veća od bombe detonirane iznad Hirošime, ali mnogo manja od mnogih modernih nuklearnih oružja.

Za bombu te veličine, ljudi udaljeni do 21 km doživjeli bi brzu sljepoću po vedrom danu, a ljudi udaljeni do 85 km bili bi privremeno oslijepljeni u vedroj noći.

Te su udaljenosti promjenjive, ne ovise samo o vremenu, već i o tome što nosite, bijela odjeća može reflektirati dio energije eksplozije, dok će je tamnija odjeća apsorbirati. Ipak, malo je vjerojatno da će to napraviti veliku razliku za one koji su dovoljno nesretni da budu u centru eksplozije.

Zdravstvene posljedice

Sama svjetlost je dovoljna da izazove nešto što se zove bljesak sljepoće, obično privremeni oblik gubitka vida koji može trajati nekoliko minuta.

Toplina je problem za one koji su bliži eksploziji. Blage opekotine prvog stepena mogu se pojaviti na udaljenosti do 11 km, a opekotine trećeg stepena, one koje uništavaju i stvaraju mjehure na kožnom tkivu mogu zahvatiti svakoga ko je udaljen do osam km. Opekline trećeg stepene koje pokrivaju više od 24 posto tijela vjerojatno bi bile smrtonosne ako ljudi ne dobiju hitnu medicinsku pomoć.

Oni koji prežive sve to, još uvijek bi se morali nositi s “radijacijskim trovanjem” i nuklearnim otpadom. Trajni učinci na planet su dugotrajniji nego što biste mogli očekivati.

Kako preživjeti nuklearni rat

Uđite u najbližu zgradu kako biste izbjegli zračenje. Opeka ili beton su najbolji.

Skinite kontaminiranu odjeću i obrišite ili operite nezaštićenu kožu ako ste bili vani nakon eksplozije. Nemojte koristiti dezinfekcijske maramice na koži.

Idite u podrum ili u sredinu zgrade. Držite se dalje od vanjskih zidova i krova. Pokušajte održavati udaljenost od najmanje šest stopa između sebe i ljudi koji nisu dio vašeg domaćinstva. Ako je moguće, nosite masku ako ste u skloništu s ljudima koji nisu dio vašeg domaćinstva. Maske ne nositi djeca mlađa od dvije godine, osobe koje imaju problema s disanjem i oni koji ne mogu sami skinuti maske.

Ostanite unutra 24 sata osim ako lokalne vlasti ne daju druge upute. Nastavite prakticirati socijalno distanciranje nošenjem maske i držanjem udaljenosti od najmanje šest stopa između sebe i osoba koje nisu dio vašeg kućanstva. Obitelj bi trebala ostati ondje gdje jest, unutra. Držite svoje ljubimce unutra.

Pratite bilo koji medij koji je dostupan za službene informacije, na primjer kada je sigurno izaći i kamo biste trebali ići. Radio-uređaji na baterije radit će i nakon nuklearne detonacije. Usluge mobilnog telefona, tekstualnih poruka, televizije i interneta mogu biti poremećene ili nedostupne.

Primjer studije o nuklearnom ratu

Simulacijska studija objavljena 2019. godine pokazala je da bi nuklearni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije gurnuo Zemlju u nuklearnu zimu za nekoliko dana, zbog razine dima i čađe ispuštenih u atmosferu.

Također, radioaktivne čestice mogu putovati izvanredno daleko, nedavna studija pokazala je da su ostaci radioaktivnog ugljika iz hladnoratovskih testova nuklearne bombe pronađeni duboko u Marijanskoj brazdi, najdubljoj točki svjetskih oceana.

Ipak, ističemo da postoje međunarodni ugovori koji zaustavljaju širenje i korištenje nuklearnog oružja.

Prethodni članakPogledajte kuću Vladimira Putina
Sljedeći članakShell napušta partnerstvo s Gazpromom zbog invazije Rusije na Ukrajinu