Nedim Sladić o borbi sa sistemom: Ružan je osjećaj moliti strance kako biste ostvarili svoj san

Ovaj mladi Sarajlija smatra da nemogućnost izučavanja meteorologije kao nauke na fakultetima u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri ograničava njegovo daljnje napredovanje, a samim tim i mnogo veći doprinos državi.

Nedim Sladić iz dana u dan veoma precizno prognozira vremenske prilike, a zahvaljujući svojoj ljubavi prema meteorologiji, talentu, trudu i radu, postao je prepoznatljivo lice na medijskoj sceni Bosne i Hercegovine.

Ovaj 24-godišnjak je zvanje diplomiranog inženjera u oblasti Softverski inženjering stekao 2019. godine na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a zatim je primljen i na master studij u oblasti Primijenjena meteorologija i klimatologija s menadžmentom klimatskih promjenama na Univerzitetu u Readingu u Ujedinjenom Kraljevstvu. U razgovoru za „Karike.ba“ ističe da je neraskidiva ljubav prema meteorologiji kod njega prisutna još od malena, budući da je uvijek bio oduševljen meteorološkim pojavama, ali i brojevima koji su u ovoj nauci neizostavni dio. Također, u velikoj mjeri gaji i ljubav prema prirodi i okolišu te prirodnim naukama.

„Fasciniran sam fizičkim procesima u atmosferi, odnosno šta se dešava u pozadini prilikom definisanja sistema koji će odrediti specifične vremenske prilike nad određenim područjem. Primjera radi, nastankom oblaka, njegovim rađanjem i nestankom, odnosno šta je sve to potrebno u pozadini kako bi se razvio jedan oblak, koje će se razviti strujanje u odnosu na okolno područje i druge sisteme i slično. Na neki način, to je kao da čitate recept za pripremu vašeg najdražeg jela. Također, bez teksta ostave i neke meteorološke pojave zahvaljujući pojedinim karakteristikama, a u posljednje vrijeme sve češće i ekstremni vremenski uslovi poput suše, vrućine, poplava, hladnih valova i slično“, govori Nedim Sladić.

Dodaje da je od 2017. godine do danas radio za dva medija. Do aprila 2021. godine bio je angažovan na FACE TV-u, kao urednik i voditelj vremenske prognoze emisije Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem, a od aprila 2021. godine mijenja radno okruženje i priključuje se timu Nove BH kao jedan od najmlađih članova ove medijske kuće, a ujedno postaje i najmlađi član redakcije Informativnog programa u kojem također obnaša funkciju urednika i voditelja prognoze vremena.

„Na Novu BH sam došao s jednom teškom zadaćom, a to je popularizovati bosanskohercegovačku meteorologiju u medijima na pravi način kroz brojne edukativne, zanimljive, ali i prezentacijske segmente. Moja dosadašnja iskustva su vrlo dobra, jer mi je FACE TV pružila mogućnost da se izgradim kao mlada buduća nada, a Nova BH prepoznala mogućnost nadogradnje u svrhu daljnjeg profilisanja. Da zadaća ide uspješnim tokom pokazuje i sami rejting gledanosti, koji često svrstava prognozu Nove BH u najgledanije programske segmente“, kaže naš sagovornik.

Kako navodi, radni dan meteorologa na televiziji u kojoj je sada angažovan počinje oko 9:30, a nakon jutarnjeg kolegija s dnevnim/dnevnom urednikom/urednicom obično popije čaj s kolegama iz informativne redakcije i urednikom/urednicom, te je u roku od tih pola sata atmosfera opuštena jer ih prate obično lagane teme.

„Već oko 10 sati lagane teme ostavljaju se sa strane i svi se prihvatamo posla. Moj posao započinje analizom sinoptičke karte nad Europom i pregledavanjem niza prognostičkog materijala na osnovu kojeg nastaju zaključci i onda tekst prognoze, najprije u obliku čitanca za Vijesti u 13:30, a potom i audio-vizuelnog materijala koji se obrađuje i podešava u grafici za Vijesti u 15:40 i Dnevnik u 18:30. Ako su vanredne meteorološke okolnosti, urednik odlučuje o tome treba li se uskočiti dodatno upomoć u vidu fingiranog javljanja uživo (looklive – LKLV) ili javljanja uživo radi izvještavanja, ili nekog čitanca s pokrivalicama (VO/SOT), u zavisnosti od situacije“, priča Nedim Sladić.

Nije Sizifov posao, ali je teško

Nedim napominje da se mladi meteorolozi u Bosni i Hercegovini suočavaju s bezbroj izazova koji ih nerijetko zakoče u mjestu, a poseban problem za mlade nade predstavlja nedostatak studija meteorologije u našoj državi.

„Nedostatak studija meteorologije je jedan ogroman hendikep na kojem ću očito morati sam poraditi po završetku master studija kako buduće nade ne bi morale dolaziti i prolaziti iste situacije kroz koje sam prolazio. Jednostavno ste prisiljeni da radite na sebi koliko i kad god to možete kroz radionice, kurseve, svake vidove formalnog i neformalnog obrazovanja, konferencije, seminare… gdje upoznajete druge stručnjake i kupite iskustva i znanja kroz saradnju na projektima i/ili naučnim radovima. Morate biti svjesni da svi koji hoće da se bave meteorologijom i klimatologijom zaista moraju napustiti Bosnu i Hercegovinu kako bi stekli svoje formalno zvanje“, naglašava naš sagovornik.

Ovaj mladi Sarajlija smatra da nemogućnost izučavanja meteorologije kao nauke na fakultetima u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri ograničava njegovo daljnje napredovanje, a samim time i mnogo veći doprinos državi.

„Moj kolega Đorđe Đurić, meteorolog iz Beograda, mi je preporučio da izbjegavam upis meteorologije u zemljama okruženja zbog zastarjelog načina predavanja i generalno nikakve zainteresovanosti zbog koje je meteorološki odsjek pri zatvaranju, a mnoge kolege iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske su mi preporučile da se borim upravo za master studij u Readingu, s obzirom na to da je to renome za meteorologiju i klimatologiju, a što potvrđuje i pozicija broj 5 u svijetu u oblasti meteorologije i klimatologije na čuvenoj Šangajskoj ljestvici“, naznačava Nedim Sladić.

Njegovu borbu s ovdašnjim sistemom najbolje oslikava nedavni slučaj kada je standardizirani ispit engleskog jezika (IELTS) morao polagati u Republici Albaniji, a ne u Bosni i Hercegovini, pošto je ovaj ispit bio preduslov za bezuslovnu ponudu koja njemu, de facto, otvara vrata master studija, a u našoj državi ga od 2019. godine najednom više nema.

„Ovo nije Sizifov posao, ali je teško, ponekad i ponižavajuće. Ružan je osjećaj moliti strance da vam dozvole polagati ispit u tuđoj zemlji kako biste ostvarili svoj cilj i san. Sve se to, naravno, odražava i na moje raspoloženje do mjere da znam biti frustriran od svih silnih prepreka na koje svako malo nailazim u ove dvije godine, pa i bijesan na državu, jer se izlažem mnogo većem, nepotrebnom vremenskom i novčanom trošku u odnosu koliko bi mi inicijalno trebalo. No, nema odustajanja. Ustrajno i uporno“, poručuje naš sagovornik.

Trud, red, rad i disciplina

Kako tvrdi, najviše je ponosan na činjenicu što svoj posao prije svega radi časno, iskreno, pošteno i marljivo za dobrobit ljudi i njihovih potreba.

„Ponosan sam i na to što imam priliku da svoj posao obavljam u doslovno istoj kući i imena na kojoj je radio i pokojni legendarni meteorolog Milan Sijerković kojeg nema ko nije volio. Istinski ponosan ću biti tek onda kada upišem, a potom i uspješno završim svoj željeni master studij u Ujedinjenom Kraljevstvu i steknem titulu mr. sci. meteorologije i klimatologije, jer ću tek tada napraviti čudo od meteorologije u svojoj zemlji. Dotad trud, red, rad i disciplina. I, naravno, prizemljenost“, jasan je Nedim Sladić.

Mišljenja je da se s manjkom školovanog kadra meteorologija teško može približiti mladim ljudima u Bosni i Hercegovini u vidu radionica i sličnih tematiziranja, ali da se neke stvari mogu demonstrirati što je on i učinio kada je jednom prilikom držao čas za učenike jedne sarajevske osnovne škole.

„Imao sam priliku djeci pokazati kroz analogiju klikera i mape kako se dvije zračne mase sudaraju i kako dolazi do variranja vremenske prognoze na duže staze, ili na primjeru patrone iz dotrajale, isušene hemijske olovke na kojem su mogli vidjeti princip vertikalnog stuba atmosfere i gdje se kroz patronu nalazi suh (tamo gdje nema tinte), a gdje vlažan zrak (tamo gdje je tinta), pa su i sami mogli pretpostaviti gdje će se stvoriti naoblaka“, izjavljuje naš sagovornik.See also

Želi dobiti Cheveningovu stipendiju

Kako je na njemu kao prognostičaru velika odgovornost, ne krije da je često meta napada od strane pojedinaca koji budu nezadovoljni vremenskim prilikama.

„Sve dok nema fizičkih napada, dobro je. (smijeh) Šalu na stranu, napadaju uvijek oni koji su nezadovoljni jer vrijeme nije po njihovom, pa svu krivicu istresu na vas, i to tako da vas ‘okrive’ kako ste nama ‘naštelili’ kišu, a sunce npr. poslali Skandinavcima. Ja neću stvari nikada pretjerano uljepšavati, već ih najaviti i isticati onakvim kakve jesu zbog zajedničke dobrobiti, pa sviđalo se to nekome ili ne. Mislim da se nosim s tim još uvijek dobro, s obzirom na to da po ovom pitanju zaista ne pokleknem na nečije emocije“, poentira Nedim Sladić.

Na pitanje o planovima i očekivanjima u budućnosti, dao je kratak i jasan odgovor.

„Želim dobiti Cheveningovu stipendiju u 2022. godini kako bih otišao u Ujedinjeno Kraljevstvo i završio jednogodišnji studij meteorologije i klimatologije na Readingu, kako bih se u ovu zemlju vratio jači, a najbitnije znanjem i iskustvom potkovaniji nego ikad, te koje bih onda primjenjivao u renesansi meteorologije u Bosni i Hercegovini“, apostrofira naš sagovornik.

Na kraju razgovora, mladima poručuje da uvijek ciljaju u nebo, pa i ako promaše, velike su vjerovatnoće da će završiti među zvijezdama.

„Izazovi i prepreke su tu da nas potkuju i osnaže, ma koliko nas u početku ljutili i demotivisali, ali na takvim sitnicama ne smijemo pokleknuti. Hrabro i uspravne glave koračati naprijed. Sinusoida u životu je dobra, pozitivni linearni trend, poželjan, ali ne i uvijek dobar, jer amplituda u životu treba biti“, zaključuje Nedim Sladić.