Nedostaje ‘‘samo’’ 500 ćelija!

Početkom juna Vijeće za ljudska prava UN-a će u New Yorku održati sjednicu o temi ”Implikacije ljudskih prava u slučaju prebukiranosti zatvora i prevelikog broja osuđenika”.

Tako će zemlje članice imati priliku dati svoje prijedloge kada su u pitanju problemi koji nastaju zbog manjka zatvorskih ćelija.

Mustafa Bisić, pomoćnik ministra pravde BiH, kazao je za Oslobođenje da je BiH već dostavila svoj izvještaj za 2014. godinu i tako dala osnovne podatke o trenutnom stanju u zatvorskom sistemu BiH. On ocjenjuje da je situacija daleko bolja u odnosu na 2009. kada se broj zatvorenika koji su trebali biti upućeni u zatvore, a nije bilo mjesta, kretao od 840 do 1.200. Bisić naglašava da je uvođenje alternativnih krivičnih sankcija u zatvorski sistem BiH u znatnoj mjeri doprinio uravnoteženju.

Napredak od 2009.

– Prvi put imamo situaciju gdje se pojavljuje ravnomjeran broj pritvorenih i osuđenih lica koje može primiti zatvorski sistem, tako da možemo reći da je BiH savladala pitanje prenatrpanosti. Trenutni zatvorski kapaciteti primaju 3.021 osobu, a u prošloj godini, broj pritvorenih lica iznosio je 3.042 lica. Prema procjenama, potrebno je da BiH ima 3.750 mjesta. Dakle, trenutno nedostaje 500 zatvorskih mjesta, što je napredak u odnosu na stanje u 2009. godini, istaknuo je Bisić.

Tome će uveliko doprinijeti zatvorski kapaciteti koji su u fazi gradnje: državni zatvor u Vojkovićima kapaciteta 350 osoba, Kazneno-popravni zavod Mostar kapaciteta 450 osoba, Kazneno-popravni zavod Bijeljina kapaciteta 250 osoba. Također, napominje, u ovoj godini se očekuje stavljanje u funkciju Zavoda za forenzičku psihijatriju Sokolac sa kapacitetima za smještaj 200 osoba.

Zahvaljujući alternativnim krivičnim sankcijama, 506 osoba na području BiH je kaznu izvršavalo van zatvorske ustanove, obavljajući tzv. radove za opće dobro: komunalne djelatnosti, građevinski radovi, čišćenje parkova, šuma itd. On ocjenjuje da je to značajan napredak, te podvlači da se, prema posljednjim podacima entitetskih ministarstva, jasno vidi da je BiH načinila značajan iskorak kada je u pitanju prebukiranost zatvorskih kapaciteta.
 

Elektronski nadzor

Na pitanje koliko je osuđenih koji zatvorsku kaznu služe sa elektronskom narukvicom, Bisić je podsjetio da je na području Federacije BiH, gdje se ova odredba zakona jedino i provodi, u 2014. revidentirano 230 lica koja održavaju kaznu u kući sa elektronskim nadzorom. Riječ je o osuđenicima koji su počinili lakša krivična djela i kojima je izrečena kazna zatvora do jedne godine. Ovom metodom, pojašnjavaju u Ministarstvu pravde BiH, pokušava se pomoći zatvorenicima kako ne bi gubili radna mjesta, bili odvojen od porodica, a dodatni razlog je svakako i znatna finansijska ušteda, odnosno rasterećenje zatvorskih sistema.

– Pitanje prekobrojnosti je bilo izraženo na području FBiH ranijih godina, kada je taj broj iznosio oko 1.200 osuđenih. Oni se nisu mogli uputiti na izdržavanje kazne zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. No, nadležne institucije su u međuvremenu dodatnim naporima i ulaganjem značajnog broja finansijskih sredstava, povećali zatvorske kapaciteti, konkretno u Federaciji, dodao je Bisić.

Predstavnici Bosne i Hercegovine bi u New Yorku, dakle, trebali prezentirani pozitivne pomake: uvođenje modernih zakonskih propisima, izmjene i dopune zakona koje su učinjene u 2013. godini kada su preuzete preporuke Vijeća Evrope, kao i navesti koji su sve zatvori i KPZ u fazi izgradnje.

– To je uveliko uticalo da BiH danas ima pozitivan izvještaj za 2014. u odnosu na problem ”većeg broja zatvorenika i prenatrpanosti u zatvorima”, istaknuo je Bisić.

oslobođenje