Nedostatak nastavnika sve veći problem obrazovnih sistema, svaki četvrti stariji od 55 godina

Nedostatak nastavnika predstavlja sve veći pritisak na obrazovne sisteme širom zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a problemi su posebno izraženi u matematici i prirodnim naukama te u ruralnim, udaljenim i socijalno ugroženim sredinama, pokazuje najnoviji izvještaj OECD-a.

U izvještaju Pregled obrazovanja za 2026. godinu, OECD upozorava i na starenje nastavnog kadra, koje bi u narednim godinama moglo dodatno otežati popunjavanje radnih mjesta.

Svaki četvrti nastavnik u srednjem obrazovanju u zemljama OECD-a ima 55 ili više godina.

– Danas je sve teže zaposliti, zadržati i rasporediti kvalificirane nastavnike tamo gdje su najpotrebniji – izjavio je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann, ističući da obrazovni sistemi moraju unaprijed planirati potrebe za kadrom i istovremeno zadržavati standarde kvaliteta.

Podaci pokazuju da broj formalno nepopunjenih radnih mjesta ne daje potpunu sliku problema. U 20 obrazovnih sistema za koje postoje podaci, u školskoj 2024/2025. godini manje od četiri posto nastavničkih mjesta u osnovnom i srednjem obrazovanju bilo je nepopunjeno.

Međutim, nedostatak kadra često je koncentriran u određenim predmetima i područjima. Od 16 zemalja i ekonomija za koje su dostupni podaci, njih 11 prijavilo je nedostatak potpuno kvalificiranih nastavnika matematike i prirodnih nauka u srednjim školama.

Dodatni problem predstavlja angažiranje nastavnika koji ne ispunjavaju sve propisane kvalifikacijske zahtjeve. U prosjeku, devet posto nastavnika osnovnih i srednjih škola u zemljama OECD-a nije bilo potpuno kvalificirano u školskoj 2024/2025. godini. U Čileu, Danskoj, Estoniji i Njemačkoj taj udio prelazio je 18 posto.

Izvještaj ukazuje i na problem društvenog statusa profesije. Iako je 85 posto nastavnika zadovoljno svojim poslom, samo 22 posto smatra da društvo cijeni nastavničku profesiju.

Primanja su također jedan od faktora koji utječu na privlačnost profesije. Nastavnici u zemljama OECD-a u prosjeku zarađuju između 87 i 95 posto primanja drugih zaposlenih s visokim obrazovanjem, dok početne plaće nastavnika u nižem srednjem obrazovanju iznose oko 61 posto zarade radnika s uporedivim nivoom obrazovanja.

OECD navodi da visina plaće, ipak, nije jedini razlog zbog kojeg je teško privući i zadržati nastavnike. Na odluku da ostanu u profesiji utječu i opterećenje na poslu, profesionalna autonomija, kvalitet rukovođenja školama, mogućnosti napredovanja i društveno priznanje.

Kao jedno od mogućih rješenja OECD navodi efikasnije korištenje postojećeg nastavnog kadra, otvaranje dodatnih puteva za ulazak kvalificiranih stručnjaka u profesiju te korištenje tehnologije i umjetne inteligencije za smanjenje administrativnog opterećenja nastavnika.

Demografske promjene istovremeno će smanjivati broj učenika. OECD procjenjuje da će broj djece u dobi od pet do 14 godina u njegovim članicama između 2024. i 2033. godine pasti za devet posto, ali upozorava da to samo po sebi neće riješiti nedostatak nastavnika jer se potrebe znatno razlikuju između škola, predmeta i područja.


Vijesti.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE