Nejednaki kriteriji: Carinjenje polovnih vozila u Banjoj Luci “povoljnije” nego u Sarajevu

Kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje i dokazuje carinska vrijednost polovnih vozila nisu jednaki u svim carinskim ispostavama Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pa je carinjenje takvih vozila u određenim ispostavama “povoljnije”, zaključak je Ureda za reviziju institucija BiH. Nalazi revizije objavljeni u dokumentu Utvrđivanje carinske vrijednosti korištenih motornih vozila ukazuju na to da UIO nije uspostavila sistem carinjenja polovnih motornih vozila koji je jednoobrazan, transparentan i koji otklanja sumnje u mogućnost zloupotreba.

Budući da je Uprava za indirektno oporezivanje ranije kompromitovana zbog najveće poslijeratne pljačke u BiH, s pravom se sumnja na korumpiranost njihovih zaposlenika kada je riječ o carinjenju korištenih vozila, prevashodno zbog diskrecionog prava carinika da određuju po kojoj će se vrijednosti vozila cariniti.

“S obzirom na to da ne postoje jedinstveni kriteriji za utvrđivanje i dokazivanje carinske vrijednosti vozila, otežan je nadzor i kasnija kontrola je li bilo zloupotreba u diskrecionom pravu utvrđivanja carinske vrijednosti korištenih vozila”, navodi se u nalazu Ureda za reviziju institucija BiH.

Mnogo vozila, malo kriterija

Uprava za indirektno oporezivanje organizovana je u četiri regionalna centra u okviru kojih je raspoređeno 30 carinskih ispostava u kojim se vrši carinjenje korištenih motornih vozila. U periodu od 2015. do maja 2018. godine uvezeno je 190 hiljada korištenih motornih vozila ili blizu 55 hiljada godišnje.

Ured za reviziju institucija BiH analizirao je prakse carinjenja 14.353 korištena motorna vozila uvezena i ocarinjena u periodu od juna do augusta 2015. godine.

“Na osnovu provedene analize jasno se može uočiti neujednačeno postupanje carinskih ispostava u utvrđivanju carinske vrijednosti. Razlike su postojale između različitih carinskih ispostava, ali i između različitih regionalnih centara”, stoji u revizorskom izvještaju.

Grafikon jasno ukazuje, stoji u revizorskom izvještaju, na neujednačenost u utvrđivanju carinske vrijednosti uvezenih korištenih motornih vozila u različitim regionalnim centrima UIO.

U Regionalnom centru Banja Luka, naprimjer, 77 posto vozila je carinjeno po vrijednosti koja je niža od kataloške vrijednosti vozila, a s druge strane u Regionalnom centru Sarajevo samo je 30 posto vozila carinjeno po vrijednostima nižim od kataloških. Dakle, ukupna razlika je 47 posto.

“Iako bi sve carinske ispostave trebale imati jednak pristup u utvrđivanju carinske vrijednosti korištenih motornih vozila, podaci iz navedenog grafikona ukazuju na to da su prakse utvrđivanja carinske vrijednosti korištenih motornih vozila u Regionalnom centru Banja Luka bile naklonjenije uvoznicima nego u drugim regionalnim centrima”, stoji u revizorskom izvještaju.

Manja vrijednost, više carinjenja

Različite prakse carinjenja su se odrazile i na broj vozila koja se carine u pojedinim regionalnim centrima ili carinskim ispostavama. Veći broj carinjenja evidentiran je u onim carinskim ispostavama u kojim se više carini po vrijednostima nižim od kataloške vrijednosti.

“Prema podacima iz navedenog grafikona, Regionalni centar Banja Luka i Carinska ispostava Gradiška imaju najveći udio u ukupnom broju vozila koja su carinjena u periodu od 2015. do maja 2018. godine”, stoji u izvještaju naslovljenom Utvrđivanje carinske vrijednosti korištenih motornih vozila.

Podsjetimo, u BiH je samo tokom 2018. godine uvezeno više od 72 hiljade automobila, od čega je blizu 63 hiljade polovnih. Ukupna vrijednost tih automobila bila je blizu 800 miliona KM.

Klix.ba