Neke nove, a zapravo stare karte o komadanju BiH

Ne smiruju se reakcije na neslužbeni diplomatski dokument koji je objavio slovenski portal necenzurirano.si. Dokument koji govori o novom crtanju granica na prostoru bivše Jugoslavije, u Brisel je navodno poslao slovenski premijer Janez Janša, tvrde tamošnji mediji.

U dokumentu koji je objavio slovenski portal, srpsko nacionalno pitanje rješava se pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom je slučaju Srbija spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije. S tim da bi se srpskom dijelu Kosova dao poseban status autonomone pokrajine. Po uzoru na Južni Tirol.

Hrvatsko nacionalno pitanje riješava se spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom. Ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol). Ovo bi Bošnjacima, navodi se dalje u dokumentu, dalo nezavisnu državu. Na referendumu bi odlučili hoće li ući u EU ili će ostati van nje (slijedeći primjer Turske).

Razlozi za nove granice su “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata”. Koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Ali i neriješena ključna pitanja “da je Dejtonski sporazum praktički prepoznao ono što je postignuto u ratu, da je teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova; članstvo BiH u EU može se u potpunosti isključiti, i da osim Turske niko nije zadovoljan.”

Niko nije službeno potvrdio da je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel dobio dokument ovakvog sadržaja iz Slovenije čiji je dio navodno napisan u Budimpešti. No, dokument, postoji i čini se nije jedini, prenijeli su slovenski mediji.

Dokument s početka godine

“Ne znamo je li nastao u Ljubljani, Budimpešti ili Beogradu. Znamo da ga je slovenska vlast u proteklim mjesecima distribuirala na različite kanale. Slovensko ministarstvo nije autor, ali je u distribuciji učestvovao Janšin kabinet. Prema našim izvorima vjerujemo da je dokument iz početka ove godine”, kaže Primož Cirman, novinar slovenačkog portala Necenzurirano.si

Miha Orašnik novinar N1, dodaje da je čudno da je Ured Evropskog vijeća “prvo potvrdio da taj non-paper postoji, a nekih deset minuta kasnije su tu potvrdu sklonili”.

Premijer Janez Janša postojanje dokumenta nazvao je izmišljotinom. Kazao je kako opozicione partije, ali i zastupnica u Evropskom parlamentu Tanju Fajon šire lažne karte. Ona mu odgovorila da je vrijeme da se i zvanično oglasi o politici Slovnije prema Zapadnom Balkanu.

“Sada treba promovisati politiku zajedništva. Vrlo su opasne izjave o djeljenju. Pozivam zato predsjednika Vlade da predstavi svoje stajalite i stajalište Slovenije o državama Zapanog Balkana. Posebno u trenutku kada Slovenija preuzima predsjedavanje EU”, kazala je.

Sve krenulo od Pahora

Cijela priča krenula je nakon što je Željko Komšić otkrio da ga je slovenki predsjednik Borut Pahor pitao o mogućem mirnom razlazu u BiH. Pahorov je kabinet kasnije tvrdio da je pitanje pokrenuto isključivo zbog zabrinutosti. No posjet Pahora BiH dogodio se nakon sto je sporni dokument navodno već upućen na adresu predsjednika Evropskog vijeća.

Članovi Predsjedništva danas će reći…

“U BiH je izvršen jedini genocid u Evropi od Drugog svjetskog rata. Sada bi neki kartografi da odvajaju dijelove BiH u kojima je izvršen genocid i masovni zločini. Oni bi da nagrađuju one koji su to uradili. To je anticivilizacijski i barbarski. To ne može proći. Toga moraju biti svjesni svi”, poručio je Šefik Džaferović.

“Da okarakterišemo malo i hrvatski ‘non-paper’ u tom kontekstu. Nije grub kao ovaj. Ali u suštini traži jednu vrstu podjele BiH zasnovane na etničkoj osnovi. Meni nije problem da kažem, ali kad kažete takve stvari onda vas proglase huškačem. Mnogi se nađu uvrijeđenim. Imaju saradnike i u Sarajevu među ljudima za koje ne biste na prvi pogled rekli da mogu to da rade. Zašto to rade je posebna priča” , upozorio je i Željko Komšić.

Milorad Dodik koji je danas boravio u Beogradu kazao kako “nije vidio nikakav dokument” koji je, navodno, Janez Janša uputio Bruxellesu. Potvrdio je da će i dalje dolaziti u Beograd sa opcijom mirnog razlaza. Razumije i Vučićeva stajališta o odnosima u regiji. O navodnom prijedlogu slovenskog premijera, srbijanski predsjednik odbio je direktno odgovoriti.

“Naš odnos prema BiH poznat”

“Naš odnos prema BiH je poznat. Mi poštujemo integritet BiH i poštujemo njezin suverinitet tamo gdje on postoji institucionalno”, poručio je Aleksandar Vučić.

“Nisam vidio nikakav dokument. Impresivno je kolika se galama digla samo jer je neko pomenuo priču o mirnom razlazu. To je li mirno ili će biti nasilno ne zavisi od nas, već od Amerikanaca. Važno je šta oni kažu. Ako kažu da nema rata, onda naravno da nema. Oni neka osiguraju mir. Ja sam protiv rata i neću ratovati i ne želim sprski narod dovesti u tu poziciju”, kazao je Milorad Dodik.

Stav američke administracije po ovom pitanju prlično je jasan. Nema prekrajanja, niti novih Daytona.Ponovio ga je i nedavno i američki državni sekretar Antony Blinken u pismu upućenom Predsjedništvu BiH kazavši kako se treba fokusirati na implementaciju manjih, ali značajnih ustavnih, izbornih i drugih reformi.

Ambasada BiH ne želi govoriti o špekulacijam

Iz Ambasade SAD u BiH poručili su kako ne žele komentarisati špekulacije o non paperu.

“Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta. Svako djelovanje usmjereno na razgradnju BiH predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH”, poruka je američke ambasade u BiH.

Pitali smo danas za mišljenje i Dragana Čovića, dopredsjedavajućeg PD PS BiH, no on je želio komentirati samo non paper koji je poslala Republika Hrvatska. Ovaj dokument je od određenih političkih krugova ocjenjen kao miješanje u unutarnje stvari BiH, uz ostalo jer se bavi i izbornim zakonodavstvom.

“I vrlo jasno sam rekao da hrvatska administracija ima mnogo više prava od drugih administarcija koje djeluju u BiH, nastupaju sa različitih političkih pozicija, kako bi pomoglii da se otklone problemi u BiH”, kazao je Dragan Čović.

Rasprava u Briselu koja je trebala biti održana o Zapadnom balkanu, uz ostalo i o dokumentu RH prolongirana je za peti mjesec. Riječ je o diplomatskoj inicijativi koju su do sada podržale Slovenija, Mađarska Grčka, Bugarska i Kipar. I to je kako tvrde slovenske vlasti, jedini non paper kojeg su potvrdili.