Neki na prvu penziju čekaju i pola godine, Krnjić: Nije nama mrsko raditi, ali nismo Njemačka

Od predaje zahtjeva za penzionisanje do isplate prve penzije u Federaciji BiH može proteći i više mjeseci. Neki tvrde da je bilo slučajeva da procedura traje i pola godine. Zbog svega se mnogi s pravom pitaju da li se procedura obrade dokumentacije, odnosno, zahtjeva u Zavodu PIO može ubrzati jer ima ljudi koji ne dobiju otpremninu, nemaju ušteđevine, niti drugih primanja i teško im je preživjeti u periodu čekanja na penziju.

Nekompletna dokumentacija 

– Po Zakonu o upravnom postupku vodimo proceduru penzionisanja. I taj zakon kaže da se zahtjevi rješavaju u roku od 30, a izuzetno u roku od 60 dana. Međutim, uvijek je problem što zahtjev nije kompletan. Može nam se desiti da u jedan posto slučajeva probijemo rok od 60 dana. Ali ljudi nemaju riješenu recimo uplatu doprinosa, nisu povezali njihovi poslodavci sa MIP-ovima, M-4 obrascima. Nisu riješili registraciju staža, nije dobio potvrdu staža iz recimo Srbije, Norveške, Italije… Uvijek je to problem. Period penzionisanja je u 99 posto slučajeva produžen iz razloga što dokumentacija nije kompletna. Znači, mi zakon ne kršimo gotovo nikada, ali objektivne probleme ljudi imaju sa kompletiranjem predmeta – govori nam Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda PIO.

Pričali smo i sa Sarajlijom koji bi uskoro trebao u penziju.

– Zaista mi nije jasno zašto se ranije ne mogu izvaditi neki dokumenti čime bih u kratkom roku imao sve spremno za penziju, nego moram čekati da prvo steknem uvjete, pa da prikupljam papirologiju. Da li se iko upitao kako ljudi preživljavaju to vrijeme dok čekaju na penziju jer mnogi po završetku radnog vijeka ne dobiju otpremninu. Sretni su ako im se uplaćuju doprinosi redovno – priča nam ovaj Sarajlija.

Krnjića smo upitali zašto, ukoliko se ustanovilo gdje su problemi, ne primijeni princip kao u Njemačkoj gdje se ljudi koji su pred penziju, obavijeste da počnu sa prikupljanjem potrebne dokumentacije?  

– Ne možemo mi kopirati Njemačku. Ne možemo mi ništa uraditi kada se ne zna šta će biti, primjera radi, s Konjuhovim stažom. U Njemačkoj se ne dešava da se bruto plaća ne isplati. I kod njih kada ostane tri mjeseca prije stjecanja uvjeta za penzionisanje, nosilac osiguranja obavijesti korisnika da će za tri mjeseca imati uvjete za penziju, da se prijavi. A u nas to nije moguće jer mi imamo drugih problema koje Njemačka nema. Mi to zakonom ne možemo riješiti osim kada dođemo u poziciju potpune finansijske discipline, pa da svi plaćaju kada trebaju. Mi imamo na desetke hiljada situacija gdje je uglavnom problem uplate staža ili zbog rata ili promjena sistema – kaže Krnjić. 

Pitali smo da li to znači da se ne može donijeti ni određeni pravilnik za ljude kod kojih je situacija sa stažom čista, da bi ranije počeli sa prikupljanjem dokumentacije.

“Ne gubimo mi papire”

– Ne čeka niko gdje mu je situacija čista. U roku od 30 do 60 svi dobiju rješenje. Uvijek je u pitanju nečista situacija. Znači, nije nama mrsko, ne “hoda” predmet kod nas, ne gubimo mi papire. Objektivni problemi koje imaju ljudi su razlog – rekao nam je Krnjić. 

Naše pitanje je bilo da li se u Zavodu PIO upitaju kako ljudi preživljavaju period do isplate penzije jer to može trajati i više mjeseci. 

–  Nije to nečija volja. Njima se, kao što je poznato, kada dobiju rješenje, pored redovne penzije, isplate i one koje su protekle u periodu čekanja od predaje zahtjeva.  Nemaju neki gubitak, ali nažalost čekaju zbog objektivnih okolnosti. Zakon o upravnom postupku se poštuje, samo što predmet nije kompletan – govori Krnjić.

Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik Ureda za informiranje, kaže da ima slučajeva kada ljudi za 15 dana dobiju prvu penziju, ali i onih gdje ne dobiju penziju ni za pet-šest mjeseci.

– Mnogo stvari može imati utjecaja hoće li se zahtjev riješiti za 15 dana ili za dva, tri, a u nekim slučajevima i za pet-šest mjeseci. Čeka se duže kada osoba ima zarađenog staža i u drugim državama, pa se sve to mora provjeriti. Zahtjev za provjeru staža se u druge zemlje šalje poštom, pa to zaprimi neka pisarnica, obradi, pošalje nekom referentu, zaduži ga… Potraje to. Naravno, problem je što treba čekati, a ljudima koji su predali za penziju treba preživjeti taj period bez primanja – govori Kvesić. 

Razgovarali smo i sa Redžom Mehićem, predsjednikom Saveza udruženja penzionera FBiH, koji je potvrdio da je problem duže čekanje na prvu penziju. 

Ljudi se zadužuju do prve penzije 

– Ti problemi se moraju rješavati. I ne samo to, nego sutra kada čovjek ode na bolji svijet, a ostane supružnik koji nije imao penziju i treba da naslijedi, on se dobro napozajmljuje para dok dobije rješenje. I to je jedan opći problem. Da se vratimo na penzionisanje. Puno toga pozitivnog može učiniti sindikat radnika u smislu da nauči ljude da redovno provjeravaju da li im se uplaćuju doprinosi. A ne sutra kada treba da ode u penziju da ga dočeka situacija da nema uplaćeno osam ili deset godina – priča Mehić i dodaje: 

– Nije tačno da se čeka duže na prvu penziju samo tamo gdje ima problema, već se čeka i gdje je situacija čista. Ne želim blatiti nikoga, ali što je veća administracija, sve teže poslovi idu. U državnim institucijama službenicima se zna kolika je pauza u vrijeme radnog vremena, topli obrok, regres, plaća je zagarantovana, a niko ne mjeri koliko je taj službenik uradio posla. U tome je cijela mudrost. A u međuvremenu oni koji čekaju na prvu penziju se zadužuju ako imaju od koga, a puno ih je koji nemaju srodnika, koje nema ko da pomogne – ukazuje Mehić.  

FAKTOR