Neki su na funkciji od 1994.: Treba li ograničiti broj mandata načelnika i gradonačelnika u BiH

U Bosni i Hercegovini postojeći zakonski okvir omogućava neograničen broj mandata načelnika i gradonačelnika, sve dok ih podržavaju birači. Ova praksa dovela je do situacije u kojoj pojedini načelnici ostaju na vlasti i više od tri decenije.

Načelnik Općine Teočak, Tajib Muminović, drži ovu poziciju još od 1994. godine te je, s obzirom na nedostatak protivkandidata na izborima, spreman ići do novog rekorda.

Slični slučajevi uključuju Vasilija Perića, načelnika Ugljevika koji je na toj poziciji od 2001. godine, kao i Matu Zovku, načelnika Žepča od 1995. godine. Tu je još i Nusret Helić gradonačelnik Gračanice koji je na toj funkciji od 2001. godine (do 2019. kao načelnik).

 Tu je neizostavno ime i Ibre Berila koji je na funkciji načelnika Trnova od 2002. godine (uz jedan prekid od 2004. do 2008. godine) koji je trenutno pod istragom zbog sumnje na sistemsku korupciju u sektoru gradnje i pranja novca.

Jasno je da nije riječ o izolovanim primjerima, što ukazuje na kontinuiranu dominaciju pojedinaca u lokalnoj vlasti. Većina smatra da su određeni političari uspjeli održati kontrolu nad lokalnim zajednicama zahvaljujući zakonodavnom vakuumu koji omogućava neograničeno ponavljanje mandata.Argumenti za i protiv ograničenja mandata

Zagovornici neograničenog broja mandata tvrde da takva praksa odražava demokratsku volju građana. Smatra se da ukoliko birači smatraju da je jedan lider sposoban najbolje predstavljati njihove interese, nema razloga da mu se onemogući daljnje kandidovanje. Takav stav podržava ideju da demokratija znači slobodan izbor i kontinuiranu mogućnost izbora.

Međutim, kritičari upozoravaju da dugotrajno zadržavanje na vlasti može dovesti do akumulacije moći, što često rezultira negativnim posljedicama. Načelnici i gradonačelnici koji dugo ostaju na poziciji imaju tendenciju postati ključni faktori u svim elementima funkcionisanja jedne općine. Time se stvara opasnost od klijentelizma i nepotizma, gdje politička i ekonomska moć postaju koncentrisane u rukama nekoliko pojedinaca.

Centar civilnih inicijativa (CCI) je još 2009. godine, u sklopu projekta “Funkcija načelnika općine u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini”, predložio zakonsko ograničenje mandata na dva uzastopna perioda.

Prema njihovom obrazloženju, takvo ograničenje omogućilo bi političku dinamiku i smanjenje rizika od zloupotrebe moći. CCI je naglasio da bi dva mandata bila dovoljna da se postignu značajni rezultati i unaprijedi stanje u općinama, dok bi istovremeno omogućilo osvježavanje političke scene.

Visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona BiH nije tretirao ovaj problem te su isti propisi na snazi još od donošenja zakona na državnom nivou sada već daleke 2001. godine.

Stranački interesi?

Mnogi smatraju da su zapravo političke stranke često odgovorne za kontinuiranu dominaciju istih osoba na lokalnom nivou. Stranke u BiH često nemaju razvijenu unutarstranačku demokratiju, a ključne odluke donosi mali broj ljudi iz vrha stranke.

Ova centralizacija moći unutar stranaka omogućava liderima da zadrže kontrolu nad lokalnim zajednicama, čime se sprečava ulazak novih političkih aktera i ideja.

Neograničeni broj mandata načelnika i gradonačelnika u Bosni i Hercegovini predstavlja izazov za demokratizaciju i transparentnost lokalne vlasti. Iako neki tvrde da uspješni lideri trebaju imati priliku da nastave raditi za dobrobit svojih zajednica, nepostojanje ograničenja otvara vrata za potencijalnu zloupotrebu moći i smanjenje mogućnosti za promjene.

Zakonsko ograničenje broja mandata moglo bi biti ključni korak ka osiguravanju odgovornosti i pluralizma u lokalnoj politici čime bi se zasigurno smanjila koncentracija moći pojedinaca i potencijalna privatizacija vlasti.