NeMo: “Tražimo da Njemačka primi maloljetne migrante iz BiH“

Savez 750 migrantskih organizacija u Njemačkoj pokušava pomoći ljudima u bijegu da prežive. Oni zahtijevaju od Njemačke da primi maloljetne migrante iz BiH i najavljuju pakete humanitarne pomoći krajem februara, piše Deutsche Welle.

„Na hiljade ljudi koji traže zaštitu zaustavljeno je na sjeverozapadu Bosne, gdje je mjesecima izloženo snijegu i hladnoći. Njihovo spašavanje nije na pomolu. Umjesto da prihvati izbjegle, njemačka vlada se zalaže za pomoć ´na licu mjesta´. A to znači, svim sredstvima blokirati njihove pokušaje da se domognu EU”, kaže se u dramatičnom apelu koji je njemačkoj javnosti uputio Savez 22 udruženja koji okuplja 750 migrantskih organizacija u Njemačkoj pod nazivom NeMo (Bundesverband Netzwerke vom Migrantenorganisationen e.V.).

BiH nema funkcionalan sistem za prihvat izbjeglica i postupak za dodjelu azila a na vanjskim granicama EU nastali su izbjeglički kampovi koji su, kako se navodi, “a priori mjesta nehumanosti, nasilja i bezakonja”. Stoga, kako ističe u razgovoru za DW potpredsjednik migrantskog saveza dr. Peyman Javaher Haghighi, NeMo ima konkretan prijedlog.

„Zahtijevamo da zemlje EU i Njemačka u prvom koraku prime maloljetne izbjeglice i migrante koji se trenutno nalaze u BiH a mi smo sa svoje strane također spremni da damo doprinos i podržimo te ljude kada dođu ovdje u Njemačku”, kaže on.

Politička akcija protiv politike ograđivanja

Dr. Haghighi, porijeklom Iranac, jedan je od čelnih ljudi najveće migrantske mreže u Njemačkoj, On kaže kako je ovo „11. akcija NeMo-a za pomoć izbjeglicama globalno a prva akcija za migrante, koji su se na putu ka zemljama EU zaglavili u BiH, iako su oni u Bihać i Veliku Kladušu počeli stizati još prije tri godine. No, trebalo je da prođe više od godinu dana da bi ova tema prodrla u njemačke medije i to najviše zahvaljujući „pushbackovima” i batinama koje su izbjeglice dobile od hrvatske granične policije. NeMo je, kako ističe Haghighi, savez, osnovan 2015. ali se u svega šest godina proširio na deset njemačkih pokrajina.

„Naša akcija pomoći je istovremeno politička akcija protiv politike ograđivanja od izbjeglica koju trenutno vodi njemačka vlada”, kaže Dr. Peyman Javaher Haghighi. Takvoj politici izolacije se, ukazuje on, suprotstavio „Savez sigurnih luka” koji broji 227 njemačkih gradova i komuna spremnih da prihvate izbjeglice. Kada je 2019. osnovan, Savez je brojao svega osam gradova, među kojima su bili Berlin, Kiel, Freiburg, Rostock. Sada je u njemu 227 gradova są tendencijom daljeg rasta. „To znači da mnogi gradovi imaju interes za humanu politiku azila i da su spremni primiti izbjeglice, Bogata Njemačka dakle ima kapacitete za njihov prihvat. To je ono za što se i mi zalažemo”, pojašnjava potpredsjedavajući NeMo.

U prvom koraku bi se, smatra on, trebale primiti maloljetne izbjeglice bez pratnje a njih je, kako kaže, na stotine u BiH. Njemačka bi mogla, ubijeđen je, u roku od nekoliko dana donijeti jednu takvu odluku i sprovesti je.

„Očekujemo veliki odaziv ljudi migrantskog porijekla“

Po navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova od aprila 2020. Njemačka je primila 1.519 izbjeglica iż Grčke, od toga 203 maloljetnika bez pratnje, 244 bolesna djeteta sa 780 članova njihovih porodica i 291-og priznatog azilanta. Dr. Peyman Javaher Haghighi kaže kako je to jako mali broj izbjeglih i smatra da bi se pažnja sada morala usmjeriti na BiH.

„Mi se zalažemo za prihvatanje izbjeglica iz BiH, kako od strane Njemačke, tako i od drugih zemalja EU. Mi smo, kao Savez migrantskih organizacija na nivou Njemačke, spremni brinuti se o tim ljudima i pružati im pomoć u svim segmentima života u saradnji sa Savezom sigurnih luka”, kaže Dr. Peyman Javaher Haghighi.

NeMo poziva i na direktnu pomoć izbjeglicama i migrantima u BiH i u tu svrhu je pokrenuta akcija prikupljanja dobrovoljnih priloga u novcu.

„Očekujemo veliki odaziv ljudi migrantskog porijekla u Njemačkoj, jer su ioni ranije bili u sličnoj situaciji“, kaže Haghighi. zamjenik predsjedavajućeg NeMo.

O situaciji sa izbjeglicama u BiH migrantske organizacije u Njemačkoj nisu saznale samo preko medija nego i preko svojih migrantskih udruženja u Njemačkoj čije su organizacije aktivne u BiH i u kojima, kako kaže Haghighi, pomažu i ljudi porijeklom iz BiH, Srbije i Hrvatske. Aktivni članovi udruženja su i ljudi iż Sirije, Afganistana, Pakistana, Irana i zemalja Sjeverne Afrike, koji su stigli u izbjegličkom talasu 2015. ali i narednih godina. Među njima su, kako ističe, prijatelji i rođaci izbjeglih koji se sada nalaze u BiH. Oni imaju stalni kontakt sa njima. Stoga je i logično što smo krenuli u ovu akciju.

Radi se preživljavanje hiljada izbjeglih

NeMo međutim nije krenuo u akciju prikupljanja novca kako bi ga slao u BiH, već će, u saradnji sa migrantskim organizacijama i inicijativama za pomoć izbjeglicama na licu mjesta, dijeliti pomoć u hrani i robi onima koji je trebaju. „Od prikupljenog novca mi ćemo u Njemačkoj kupiti pakete sa hranom, odjećom i drugim potrebštinama i dostaviti ih izbjeglicama. Prvi paketi trebali bi biti poslani u BiH krajem februara.

No, poziv na donacije u novcu je, kako ukazuje zamjenik predsjedavajućeg NeMo, samo pružanje prve pomoći. „Momentalno se radi o preživljavanju na hiljade izbjeglih koji nemaju smještaj već kampuju u izgorjelom kampu Lipa u šatorima koji propuštaju vodu”.

EU je u posljednje tri godine izdvojila 90 miliona pomoći za migrante u BiH. Većinu novca dobio je IOM. Njemačka je u novembru poslala 700.000 pomoći, koje su otišle njemačkoj organizaciji THW koja pruža pomoć u podizanju kampova i infrastrukturi. Gradonačelnik Bihaća je u jednom intervjuu za DW rekao da oni nisu dobili ni centa pomoći.

Humanitarna odgovornosti i o obaveza EU

Na pitanje zbog čega, i pored spremnosti njemačkih gradova da prime izbjeglice, za to nema političke volje, Dr. Peyman Javaher Haghighi ima objašnjenje. „I dok EU odbacuje da preuzme odgovornost i traži evropsko rješenje. Njemačka ali i konzervativne snage u njoj ne žele davati pogrešan signal i prihvatati izbjegle”, kaže naš sagovornik. „A to ide na uštrb hiljada ljudi koji su ovog trenutka u teškoj situaciji u BiH i koji se bore da izvuku živu glavu. Zato se zalažemo za prihvat izbjeglih. Sada je na potezu njemačka vlada, kancelarka Merkel, ministar Seehofer. Oni su najvažniji političari nadležni za tu problematiku koji mogu nešto da preduzmu.”

Ali może li se prihvatom riješiti problem sa izbjeglicama, ako će stalno dolaziti nove? „Naravno da ne može”, složio se Peyman Javaher Haghighi, „ali ovdje se radi o humanitarnoj odgovornosti i o obavezi EU ali i njemačke vlade da pomogne tim ljudima”. Prije svega se međutim, kako kaže, moraju rješavati uzroci koji dovode do izbjegličkog talasa a to su rat, siromaštvo, socijalni problemi, nezaposlenost. Niko ne napušta svoju domovinu bez razloga. Ali: „Šteta je da se EU ne bavi uklanjanjem uzroka koji dovode do bijega već svoju energiju i resurse troši kako bi zaustavila i odvratila te ljude da uđu u EU.

Nastavak evropske politike izoliranja i ograđivanja nije rješenje, smatra on, jer to neće zaustaviti izbjeglice i migrante u Bosni ili Libiji, u njihovim nastojanjima da se po svaku cijenu dokopaju Zapada. „To indirektno pogoduje i ekstremnim desničarima u Njemačkoj koji kažu: izbjeglice su krive za sve. Sve dok EU bude vodila politiku izolacije i pomagala sa pola srca, njeni pokušaji da riješi izbjegličku krizu biće osuđeni su na propast. A ni za BiH takva politika nije dobra jer vodi zemlju ka daljoj destabilizaciji,” zaključuje Peyman Javaher Haghighi, potpredsjedavajući Saveza migrantskih udruženja u Njemačkoj – NeMo.